Radionice su najdjelotvornija metoda učenja i podučavanja koje se održavaju unutar grupne interakcije sudionika.

Našim vjernim sudionicima konferencije pružamo dodanu vrijednost usluge, koja čini pozitivnu razliku između onoga što sudionik plaća i onoga što dobiva kroz našu proširenu ponudu, aktualan i kvalitetan sadržaj programa, a to su sljedeće radionice:

Radionica I - 24. travnja 2024.

Radionica II - 11. lipnja 2024.

Radionica III - 24. listopada 2024.

Forum - 5. studenog 2024.

Osobe koje se prijave za sudjelovanje na konferenciji, a žele prisustvovati i određenoj radionici to trebaju označiti u prijavnici.

Broj sudionika na radionicama je ograničen, a prijave se primaju do popune slobodnih mjesta. Ulazak u dvoranu neće biti moguć bez prethodne prijave. 

Sudionici će  u sklopu  potvrde o sudjelovanju dobiti i potvrdu za  određenu radionicu putem e-pošte, u skladu sa člankom 38. Pravilnika o osposobljavanju i usavršavanju iz zaštite na radu te polaganju stručnog ispita (N.N., br. 14/21.).

Prijavite se već danas je broj sudionika ograničen!

Do Radionice 1 ostalo je još:

10:00 - 14:00

Utvrđivanje i priznavanje ozljede na radu (u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (N.N., br. 80/13., 137/13. i 98/19.), Zakona o općem upravnom postupku (N.N., br. 47/09. i 110/21.), Zakona o radu (N.N., br. 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.), Zakona o zaštiti na radu (N.N., br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.) i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (N.N., br. 75/14. do 2/22.). - Maja Brlek, dipl. iur., voditeljica Službe za poslove upravnog postupka, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu

Podnošenje prijave o ozljedi na radu

Prijava o ozljedi na radu

Prilozi kod ozljede na radu koja se dogodila u obavljanju poslova povezanih s poslovanjem obveznika podnošenja prijave

Prilozi kod ozljede koja je posljedica prometne nesreće

Prilozi kod ozljede čija je posljedica smrt ozlijeđene osobe

Prilozi kod ozljede povezane s procesom rada na izdvojenom mjestu rada

Obveznici podnošenja prijave i e-prijava

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu

Rok podnošenja prijave o ozljedi na radu

Vođenje postupka i donošenje rješenja o ozljedi na radu.

Razlozi nepriznavanja ozljeda na radu - primjeri iz prakse (npr. kao ozljede na radu ne priznaju se kronične bolesti, urođena ili stečena zdravstvena stanja i slična koja mogu uzrokovati ozljedu ili smrt na radnom mjestu; redoviti put od mjesta stanovanja do mjesta rada i obrnuto u prosječnom vremenu trajanja tog puta,...)

Što je viša sila i u kojim situacijama kod ozljeda na radu

Rješenje u slučaju nepriznavanja ozljede, odnosno bolesti kao ozljede na radu

Prvostupanjsko rješenje, drugostupanjsko rješenje, upravni spor

Obavijest o priznatoj ozljedi na radu - podnositelju prijave i osiguranoj osobi, izabranom doktora opće/obiteljske medicine te nadležnom doktoru specijalistu medicine rada.

Sigurnosne ugroze, postupci i mjere samozaštitnog ponašanja u radnoj sredini - Ivan Čulo, dipl. ing. sig., Ministarstvo financija

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu i Nacionalni dan zaštite na radu 2024. / Ulaganje u sigurnost i zdravlje na radu - manji troškovi, veća produktivnost - mr. sig. Vitomir Begović, urednik Znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“

Svake godine, 28. travnja, Međunarodna organizacija rada obilježava Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu, fokusirajući se na aktualnu temu povezanu sa sigurnošću i zdravljem na radu. Ove godine tema će biti usmjerena na istraživanje utjecaja klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu.

Klimatske promjene i njihovi različiti učinci predstavljaju izazov za čovječanstvo i svijet rada. Klimatske promjene uzrokuju sve veću izloženost toplini i UV zrakama, nove zarazne bolesti, nove alergene i toksine itd. Postoje novi rizici na radnim mjestima koji zahtijevaju donošenje odgovarajućih mjera za osiguranje sigurnog i zdravog rada.

Dana 28. travnja obilježava se i Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, koji je proglasio Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine.

I ovaj dan prilika je ukazati na probleme koji zahtijevaju rješenja. Područje rada, sigurnosti i zdravlja na radu posebno je osjetljivo jer se radi o temeljnim radnim i ljudskim pravima. Vrijeme je za snažno promicanje visokih standarda sigurnosti i zdravlja na radu u Hrvatskoj.

„Vision Zero“ – globalna strategija za radni svijet bez smrtnih i teških nesreća te bolesti povezanih s radom

Vizija Zero je vizija svijeta bez nezgoda na radu i bolesti povezanih s radom. Najvažniji prioritet je sprečavanje smrtnih i teških ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Sedam zlatnih pravila čine osnovu uspješne globalne strategije prevencije koja se fokusira na kulturu vodstva, rad usmjeren na ljude i društveni dijalog. Vision Zero temelji se na tri stupa "Sigurnost - Zdravlje - Dobrobit" i provodi propise u jednostavne, razumljive i primjenjive mjere.

Milijuni ozljeda, bolesti i smrtnih slučajeva događaju se na radnim mjestima diljem svijeta svake godine. Nedostatak kontrole rizika u fazi projektiranja, nedostatak održavanja, nedostatak obuke i nepravilna uporaba strojeva česti su uzroci smrtnih slučajeva, amputacija, ozljeda pri rukovanju, prignječenja, opeklina i prijeloma prstiju, šaka i ruku. Neodgovarajući uvjeti rada uzrokuju  profesionalne  i druge bolesti radne populacije. Ali sve te ozljede i bolesti mogu se spriječiti uspješnom implementacijom Vizije Zero.

Nacionalna kultura sigurnosti i zdravlja na radu je ona, u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju sigurnog i zdravog radnog okruženja kroz sustav definiranih prava, odgovornosti i dužnosti, i gdje je najviši prioritet načelo prevencije.

Cjeloživotno učenje, motivacija i stimulacija: temelj prevencije, sigurnosti i zdravlja na radu/Dodjela priznanja/plakete SAFETY EDUCATION (sigurnosno obrazovanje) za 2023. godinu - Željko Sven Bukovski, dipl. ing. el., ravnatelj ZIRS Učilište - Ustanova za obrazovanje odraslih

Cilj dodjele priznanja SAFETY EDUCATION je poticati i motivirati polaznike na kontinuiranu i širu izobrazbu te stručno usavršavanje koje će pridonijeti realizaciji njihovih potencijala u području sigurnosti i zdravlja na radu te pridonijeti dobrobiti tvrtke, organizacije i društvene zajednice. Model vrednovanja nije samo mjerenje znanja ocjenama. Nužno je vrednovati i samosvijest potrebe za kontinuiranim učenjem, na čijoj osnovi nositelji/obrazovni suradnici kao organizatori vrednuju širinu interesa i zalaganje pojedinaca, pri čemu svaki polaznik programa i sam postaje dodatno motiviran vrednovatelj.

Dodatni trud, odricanje i napor polaznika ZIRS Učilište i časopis „Sigurnost“ nagrađuju  dodjelom posebnog priznanja onim pojedincima koji u kalendarskoj godini sudjelovanjem u pojedinim programima izobrazbe i usavršavanja te drugim aktivnostima ostvare odgovarajući broj bodova. Onima koji su u 2023. godini ispunili uvjete dodijelit će se priznanja u sklopu programa obilježavanja 28. travnja – Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu te Nacionalnog dana zaštite na radu.

Na ovaj način uvažava se širina interesa, zalaganje i uloženi trud u kontinuiranu osobnu izobrazbu i stručno usavršavanje, podizanje razine znanja, vještina i kompetencija u području sigurnosti i  zdravlja na radu tijekom svake kalendarske godine.

Radionica I - 24. travnja 2024. - Zagreb

Maja Brlek, dipl. iur., voditeljica Službe za poslove upravnog postupka, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

  • Ozljede na radu – razlozi priznavanja ili nepriznavanja
  • Sigurnosne ugroze, postupci i mjere samozaštitnog ponašanja u radnoj sredini
  • Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu i Nacionalni dan zaštite na radu 2024.
  • Cjeloživotno učenje, motivacija i stimulacija temelj prevencije, sigurnosti i zdravlja na radu/Dodjela priznanja/plakete OSCAR SAFETY EDUCATION (Oskar sigurnosno obrazovanje) za 2023. godinu

 

Na osnovu prijave za sudjelovanje na 24. nacionalnoj konferenciji „Sigurnost i zdravlje - temeljno načelo i pravo na radu„ dodijeljeni voucher organizatora omogućava sudjelovanje na radionici BESPLATNO.

10:00 - 14:00

Upućivanje radnika na ocjenu radne sposobnosti - Kako postupati i moguća rješenja - Tamara Radošević Kutičić, dr. med., spec med. rada i sporta, voditeljica Odjela za ozljede na radu, Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Važeći propisi iz područja radne i zdravstvene sposobnosti za rad

Upućivanje radnika na liječnički pregled

Opća zdravstvena sposobnost radnika

Posebna zdravstvena sposobnost radnika

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika

Preventivni pregledi u medicini rada (prethodni, periodički, kontrolni, izvanredni)

Smanjenje radne sposobnosti

Postupak za ocjenu radne sposobnosti radnika

Vrste ocjena zdravstvene sposobnosti radnika u medicini rada

Kada se ocjenjuje privremena zdravstvena nesposobnost za rad

Kada se ocjenjuje trajna zdravstvena nesposobnost za rad

Zahtjevi za vještačenje radne sposobnosti

Postupak vještačenja radne sposobnosti/nesposobnosti i vrste ocjena

Uloga izabranog doktora opće/obiteljske medicine

Upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti - Što je smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost

Upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti - Što je djelomični gubitak radne sposobnosti

Upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti - Što je potpuni gubitak radne sposobnosti

Upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti - Što je neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti

Osiguranje odgovarajućih poslova radniku smanjene radne sposobnosti - zakonska obveza poslodavca da u suradnji s nadležnim specijalistom medicine rada radniku ponudi drugo odgovarajuće radno mjesto u skladu s njegovom zdravstvenom sposobnošću

Nadležnost za ocjenu jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući, odnosno u skladu sa sposobnostima radnika

Mogućnost i okolnosti za otkazavanje ugovora o radu uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća

Radionica II - 11. lipnja 2024. - Zagreb

Tamara Radošević Kutičić, dr. med., spec med. rada i sporta, voditeljica Odjela za ozljede na radu, Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

  • Upućivanje radnika na ocjenu radne sposobnosti – kako postupati i moguća rješenja

 

Na osnovu prijave za sudjelovanje na 24. nacionalnoj konferenciji „Sigurnost i zdravlje - temeljno načelo i pravo na radu„ dodijeljeni voucher organizatora omogućava sudjelovanje na radionici BESPLATNO.

10:00 - 14:00

KAKO SPECIFIČNOSTI I POSEBNOSTI ZAŠTITE NA RADU REGULIRATI U KOLEKTIVNIM UGOVORIMA I INTERNIM AKTIMA POSLODAVCA - prof. dr. sc. Marinko Učur, p redavač na studijima iz područja prava, sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, stalni suradnik znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, autor i koautor knjiga i priručnika; Cvetan Kovač, bacc. ing. sec., bacc. ing. traff., stručni suradnik za korporativnu sigurnost, Hrvatska pošta d.d.

Razlika između Pravilnika o zaštiti na radu i Kolektivnog ugovora

Postupak donošenja i objave Pravilnika o zaštiti na radu i obveze poslodavca

Zašto kolektivni ugovor s područjem zaštite na radu i zaštitom zdravlja na radu

Kolektivno pregovaranje

Subjekti kolektivnog pregovaranja

Granski i „kućni“ kolektivni ugovori

Protokol o kolektivnom pregovaranju

Vrijeme sklapanja kolektivnog ugovora

Postupci u kolektivnom pregovaranju

Sadržaj kolektivnog ugovora u području zaštite na radu i zaštite zdravlja na radu

Nomotehnička pravila

Zaključivanje kolektivnog ugovora

Primjena kolektivnog ugovora

Izmjene i dopune Kolektivnog ugovora

Radionica III - 24. listopada 2024. - Zagreb

Prof. dr. sc. Marinko Đ. Učur, Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu

  • Kako specifičnosti i posebnosti zaštite na radu regulirati u kolektivnim ugovorima i internim aktima poslodavca

 

Na osnovu prijave za sudjelovanje na 24. nacionalnoj konferenciji „Sigurnost i zdravlje - temeljno načelo i pravo na radu„ dodijeljeni voucher organizatora omogućava sudjelovanje na radionici BESPLATNO.

10:00 - 13:00

Predstavljanje istraživanja: Poteškoće za stručne sudionike u radu s radnicima migrantima u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu - Helena Koren, mag. psihologije, voditeljica Odsjeka za upravljanje psihosocijalnim rizicima, Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Hrvatska je posljednjih godina nakon ulaska u EU suočena s ogromnim odljevom radne snage, a uz to zbog demografskih nepovoljnih kretanja i starenja stanovništva postala je izuzetno ovisna o radnicima migrantima zbog općeg nedostatka radne snage. Slični trendovi prisutni su i u drugim europskim zemljama. Statistički podaci o migracijama u Europskoj uniji pokazuju sve veći udio radnika migranata u njezinoj radnoj snazi tijekom proteklih desetljeća i taj će se trend zasigurno zadržati i u budućem razdoblju. Budući da je potraga za mogućnostima rada jedan od glavnih razloga za odlazak na migracijski put, takozvani „ekonomski migranti“ predstavljaju veliku većinu međunarodnih migranata, čineći njih oko dvije trećine.

Međunarodna organizacija rada (MOR) upozorava da radnici migranti mogu biti izloženi visokom riziku od izloženosti opasnostima na radnom mjestu i suočiti se s dodatnim čimbenicima rizika povezanima s radom i nepovoljnim društvenim odrednicama zdravlja, uključujući diskriminaciju pri zapošljavanju i plaćama, loše uvjete rada i života, nedostatak pristupa socijalnoj zaštiti te jezične i kulturne barijere. Ovi rizici povezani s radom mogu rezultirati većom učestalošću ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom među radnicima migrantima u usporedbi s radnicima koji nisu migranti. Nekoliko nacionalnih izvješća o radnicima migrantima naglasilo je da su radnici migranti više izloženi rizičnim situacijama od lokalnih radnika, kao što je slučaj u Austriji, Italiji, Španjolskoj i dr. Međunarodni standardi rada pružaju zaštitu svim radnicima, bez obzira na status migranata od bolesti i ozljeda koje proizlaze iz rada.

Europska anketa o radnim uvjetima otkrila je češću izloženost profesionalnim rizicima među migrantima u usporedbi s domaćim radnicima: tijekom svog rada često su pod utjecajem visokih temperatura, buke i vibracija, nepovoljnog ergonomskog položaja tijela kroz dulje vrijeme, i dr.

Prema rezultatima istraživačkih aktivnosti provedenih u Hrvatskoj od strane Instituta za razvoj i međunarodne odnose, tema migrantskog rada još nije dobila značaj koji zaslužuje. Hrvatska treba razviti novu migracijsku strategiju koja će poslužiti kao osnova za buduću migracijsku i integracijsku politiku. Te politike trebale bi u migracijama prepoznati prilike za gospodarski i društveni razvoj. Takav pristup išao bi u prilog radnika migranata, ali i hrvatskog društva u cjelini. Država bi trebala razviti odgovarajuće integracijske politike i mjere koje će omogućiti bržu integraciju migranata. To se prije svega odnosi na besplatne tečajeve jezika za radnike migrante i članove njihovih obitelji, ali i na lakši pristup raznim uslugama iz područja socijalnog osiguranja.

Nova migracijska strategija treba međusobno povezati temeljna prava radnika migranata, sigurnost i jednake mogućnosti. Ona mora biti rezultat opsežnih savjetovanja među vladom, socijalnim partnerima, stručnjacima i organizacijama civilnog društva te je treba razvijati u konstruktivnom dijalogu s predstavnicima migranata.

Migranti kod nas popunjavaju najviše radna mjesta koja traže nisko obrazovanje, a većina ih potječe iz zemalja regije. U graditeljstvu te u turizmu i u ugostiteljstvu većina ih radi fizičke poslove, u metalnoj industriji, pak, najveći broj migranata su visokokvalificirani stručnjaci, u javnom zdravstvenom sektoru liječnici i medicinske sestre, dok su u sektoru digitalnih platformi koje pružaju fizičke usluge prijevoza i dostave migranti uglavnom nekvalificirane ili niskokvalificirane osobe.

Jezične barijere, stručna osposobljenost, osposobljavanje za rad na siguran način, ispunjavanje zdravstvenih uvjeta za rad na određenim poslovima i niz drugih pitanja povezanih s radnicima migrantima izazovi su i za stručne osobe u području sigurnosti i zdravlja na radu.

Radnici migranti smatraju se jednom od profesionalnih skupina koje su suočene s povećanom izloženošću sigurnosnim i zdravstvenim rizicima na radu.

Služba za medicinu rada i sporta pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo uz podršku Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti provodi istraživanje kojem je cilj ispitati s kojim se poteškoćama u radu s radnicima migrantima susreću pojedini sudionici u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, uključujući stručnjake zaštite na radu, specijaliste medicine rada i sporta te psihologe u medicini rada.

Služba za medicinu rada i sporta pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, uz podršku Zavoda za istraživanje i razvoj sigurnosti provela je istraživanje kojem je cilj ispitati s kojim se poteškoćama u radu s radnicima migrantima susreću pojedini sudionici u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, uključujući stručnjake zaštite na radu, specijaliste medicine rada i sporta te psihologe u medicini rada.

U okviru programa Foruma predstavit će se rezultati istraživanja, koji će poslužiti za usmjeravanje daljnjeg načina djelovanja svih uključenih sudionika.

Posljedice izostanka organizacije i provedbe mjera zaštite na radu za odgovorne osobe

Primjeri iz prakse drugostupanjskog upravnog postupka vezani za područje zaštite na radu - Goran Beroš, dipl. ing. stroj., Državni inspektorat, Služba za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima

Inspekcijski nadzor predstavlja oblik kontrole nad zakonitošću rada i postupanja fizičkih i pravnih osoba. Radi se o iznimno širokom području određenom kao posao državne uprave, u kojem država, odnosno oni kojima je država prenijela javnu ovlast, osiguravaju da se svi koji obavljaju određene djelatnosti pridržavaju zakonskih odredaba. Inspekcijski nadzor zadovoljava dvije svrhe: preventivnu - u kojoj su subjekti nadzora svjesni da mogu postati predmetom nadzora pa se stoga trude uskladiti svoje poslovanje sa odredbama zakona i podzakonskih propisa te represivnu - kada se utvrde određene nezakonitosti i/ili nepravilnosti, inspekcijska tijela poduzimaju određene mjere kako bi se stanje vratilo u stanje zakonitosti i/ili pravilnosti.

Inspektori rada u području zaštite na radu nadziru primjenu zakona i drugih propisa kojima se uređuju odnosi između poslodavaca i radnika u području zaštite na radu, zatim nadziru zakonitost rada osoba koje su ovlaštene za obavljanje poslova zaštite na radu te investitore, vlasnike građevina, koncesionare i druge osobe za koje se izvode radovi u izvršavanju propisanih obveza u provođenju mjera zaštite na radu u tijeku projektiranja građevina, u tijeku izgradnje, odnosno u tijeku izvođenja radova. Nadalje, aktivnosti su usmjerene na inspekcijske nadzore povodom ozljeda osoba u prostorijama i na prostorima poslodavca; prilikom obavijesti poslodavca, ovlaštenika, povjerenika radnika za zaštitu na radu ili samog radnika o odbijanju rada zbog izravnog rizika za život i zdravlje uzrokovanog neprimjenom pravila zaštite na radu; povodom podnesaka radnika, povjerenika radnika za zaštitu na radu, radničkog vijeća, sindikata i drugih pravnih i fizičkih osoba o uočenim nezakonitostima u području zaštite na radu; prilikom obavijesti HZZO-a o utvrđenoj profesionalnoj bolesti i prilikom obavijesti ordinacije medicine rada o osnovanoj sumnji u profesionalnu bolest radnika i dr.

Najčešći propusti uutvrđeni u nadzorima provedbe mjera zaštite na radu su: nedostaci u procjeni rizika ili nepostupanje u radu na osnovi procjene rizika; propusti u osposobljavanju radnika za rad na siguran način; propusti u ispitivanju radnog okoliša, sredstava rada; neispunjavanje obveza u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada, propusti u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavjestima i uputama, propusti u planiranju, pripremi i provedbi radnih postupaka i tehnologije rada na način da se ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, neispravnost sredstava rada ili OZO, nekorištenje propisane osobne zaštitne opreme, neizvršavanje obveze u vezi organizacije pružanja prve pomoći i dr.

Inspekcijske mjere mogu biti: upravne mjere (rješenje o otklanjanju, rješenje o zabrani), prekršajne mjere (optužni prijedlog), kaznene mjere (kaznene prijave) i savjetodavne mjere (elektronički očevidnik).

U Republici Hrvatskoj upravni je postupak uređen Zakonom o općem upravnom postupku te brojnim drugim postupovnim odredbama koje su sadržane u posebnim zakonima. Upravni postupak u vezi sa zaštitom na radu u nadležnosti je unutarnje ustrojstvene jedinice Inspektorata koja rješava o žalbama protiv upravnih akata inspektora; provodi postupak povodom izvanrednih pravnih lijekova; daje odgovore na tužbe povodom pokrenutih upravnih sporova protiv rješenja Sektora za drugostupanjski upravni postupak i odgovore na žalbe protiv presuda upravnih sudova; izjavljuje pravne lijekove protiv presuda upravnih sudova; zastupa Inspektorat pred upravnim sudovima povodom pokrenutih upravnih sporova protiv upravnih akata; obavlja poslove unapređenja rada i ujednačavanja postupaka inspektora na izradi upravnih akata; sudjeluje u pripremi nacrta prijedloga zakona i drugih propisa čiju provedbu nadzire Inspektorat; prati primjenu propisa iz djelokruga Inspektorata te obavlja i druge poslove iz svoga djelokruga.

S kakvim se pojavama susreću inspektori u području zaštite na radu, koje su posljedice po odgovorne osobe zbog izostanka poduzimanja organizacijskih i provedbenih propisanih mjera zaštite na radu, koji su karakteristični primjeri iz upravnih postupaka iz nadležnosti inspektorata te kako provedbom odgovarajućih mjera prevenirati propuste i otkloniti moguću odgovornost bit će riječi u ovom dijelu Foruma.

U Fokusu - Ti biraš; u središtu tvoj izbor teme iz područja sigurnosti i zdravlja na radu

U fokusu, u samom središtu pozornosti, bit će i teme po Vašem izboru, i Vi možete učiniti da nešto što smatrate bitnim bude u fokusu. Stručnjaci zaštite na radu trebaju biti predvodnici učinkovitih aktivnosti u području sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu. Aktivnim sudjelovanjem u programu Foruma možete se uključiti u razvoj zajednice znanja u području sigurnosti i zdravlja na radu, kako bi međusobno razmijenjivali znanje i umrežavanjem neposredno pridonosili razvoju osposobljavanja i usavršavanja, kojim se razvijaju kompetencije potrebne za primjereno izvršavanje radnih zadaća.

Vaši stavovi trebaju se slušati i biti uvažavani. Zato Vi birate temu, jer Vaš glas je vrijedan i važan. Fokus kao otvoreni dio Foruma je mjesto i prilika za Vaš slobodan nastup, i Vaš izbor teme. Predstavite se u 10 minuta i 20 slajdova. Što Vam je bitno u zaštiti na radu u praksi? Što Vas žulja? S kojim problemima se susrećete? Vaš nastup je prilika da istaknete Vaš rad koji je pomogao poboljšati sigurnost i zdravlje na vašim radnim mjestima. Pomognite na taj način i drugima. Prikažite sigurnosnu intervenciju, raspravite dilemu u praksi, predstavite ključne nalaze nekog istraživanja, ili novu ideju. Otvorite pitanja na koja tražite odgovore. Slobodne prijave zainteresiranih za sudjelovanje u ovom dijelu programa Foruma primaju se do 5.10.2024.

Forum - 05. studenoga 2024. - Zagreb

Helena Koren, mag. psihologije, voditeljica Odsjeka za upravljanje psihosocijalnim rizicima, Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

  • Predstavljanje istraživanja: Poteškoće za stručne sudionike u radu s radnicima migrantima u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu

 

Goran Beroš, dipl. ing. stroj., Državni inspektorat, Služba za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima

  • Posljedice izostanka organizacije i provedbe mjera zaštite na radu za odgovorne osobe
  • Primjeri iz prakse drugostupanjskog upravnog postupka povezani s područjem zaštite na radu

 

sig. Vitomir Begović, ZIRS Učilište - ustanova za obrazovanje odraslih, Zagreb

  • Otvoreni forum; U Fokusu - Ti biraš; u središtu tvoj izbor teme iz područja sigurnosti i zdravlja na radu

 

Na osnovu prijave za sudjelovanje na 24. nacionalnoj konferenciji „Sigurnost i zdravlje - temeljno načelo i pravo na radu„ dodijeljeni voucher organizatora omogućava sudjelovanje na radionici BESPLATNO.