Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ/EPP)

Sunčana Glavak magistrirala je novinarstvo i pedagoške znanosti, a svoje obrazovanje nastavila je na doktorskom studiju na Sveučilištu Sjever. Od 2019. godine zastupnica je u Europskom parlamentu gdje djeluje unutar Odbora za vanjske poslove, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane te Posebnog odbora za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u EU-u, uključujući dezinformiranje. U svojem radu bavi se pitanjima zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, o čemu govori na plenarnim sjednicama i sjednicama Odbora za javno zdravlje, uvijek ističući da ničije zdravlje ne smije biti ugroženo zbog posla kojim zarađuje za život. Uputila je i pitanje povjereniku Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolasu Schmitu o mogućnosti smanjenja roka revidiranja graničnih vrijednosti karcinogenih i mutagenih tvari kako bi se osigurale dodatne prednosti za zdravlje europskih radnika.

Sunčana Glavak bila je zastupnica u Hrvatskom saboru u tri mandata, izabrana na listi Hrvatske demokratske zajednice u III. izbornoj jedinici, a u svojoj političkoj karijeri obnašala je mnoge istaknute dužnosti, među kojima i onu glasnogovornice Vlade Republike Hrvatske. Dugogodišnju karijeru ostvarila je i kao novinarka i urednica. Za novinarski rad tijekom Domovinskog rata, dr. sc. Franjo Tuđman odlikovao ju je Spomenicom Domovinskoga rata.

Gospođa Ariana Vela jedna je od vodećih stručnjakinja za fondove Europske unije u Hrvatskoj i regiji. Njezino 19-godišnje radno iskustvo, u kombinaciji s odličnim poznavanjem pravnog, institucionalnog i financijskog okvira u kojem nastaju projekti, osiguravaju kvalitetu usluge te uspješnost društva AVELANT d.o.o. Autorica je prve knjige o pripremi i provedbi projekata financiranih iz ESI fondova „Menadžment ESI fondova” koju je izdala Školska knjiga. Također je osnovala Učilište EU projekti, prvo hrvatsko učilište specijalizirano za edukaciju o fondovima Europske unije i projektnom menadžmentu sa sjedištem u Zagrebu. U sklopu Učilišta do sad se obrazovalo preko 11.000 polaznika. Neke od tema koje su pokrivene na nastavi uključuju pripremu i provedbe projekata, izradu studije izvodljivosti, izradu poslovnih planova, provedbu projekata u skladu sa Zajedničkim nacionalnim pravilima, informacije o javnoj nabavi, monitoring i evaluaciju projekata. Klijenti mogu birati između jednodnevnih seminara, radionica i treninga za grupe ili mogu odabrati višemjesečne obrazovne programe. Nastavu je moguće održavati u prostorima Učilišta, in-house u tvrtkama ili putem online platformi.

Jedan od prioriteta gospođe Vele je i jačanje informiranosti o EU fondovima zbog čega je pokrenula prvi hrvatski portal o EU fondovima eu-projekti.info na kojem se objavljuju najnovije provjerene informacije o mogućnostima financiranja projekata iz fondova Europske unije. Portal mjesečno posjeti oko 30.000 posjetitelja, a moguće se i pretplatiti na tjedni elektronički newsletter ako želite primati najnovije vijesti iz EU fondova na vašu mail adresu. Osim web portala gospođa Ariana Vela redovito daje intervjue i gostuje u emisijama kako bi svoje znanje podijelila sa širom publikom.

Od uspješno provedenih projekata valja istaknuti infrastrukturni projekt cestovne povezanosti s Južnom Dalmacijom u sklopu kojeg je izgrađen Pelješki most i pristupne ceste te projekt izgradnje mosta kopno-otok Čiovo sa spojnim cestama za naručitelja Hrvatske ceste d.o.o. Za istog naručitelja gospođa Ariana Vela također je radila kao voditeljica projekta izrade Studije za pružanje multimodalnih informacija u prometu. Uspješno je pripremila i provela projekt kreativnog inkubatora za grad Sisak te projekt sanacije odlagališta komunalnog otpada Karepovac u Splitu. Također je radila na projektu povećanja energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije tvrtke Jadranka hoteli na Malom Lošinju.

Goran Beroš rođen je 1958. godine. Osnovnu i srednju školu završio je u Zagrebu. Diplomirao je 1982. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. U Tvornici parnih kotlova radio je od 1984. do 1996. godine; na poslovima tehnologa u proizvodnji i voditelja proizvodnje. Kao inspektor rada za nadzor u području zaštite na radu radi od 1997. godine. Trenutno radi na poslovima voditelja Službe za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima, u Središnjem uredu Državnog inspektorata, Sektoru inspekcije rada, kao viši inspektor rada za nadzor u području zaštite na radu.

Član je radne skupine za izradu i praćenje Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. godine do 2027. godine. Član je savjeta časopisa „Sigurnost“ te objavljuje članke u području „Iskustva iz inspekcije rada“, od 2019. godine.

Janez Balantič je od studenog 2021. godine predsjednik Komore sigurnosti i zdravlja na radu u Republici Sloveniji. Komora trenutno ujedinjuje članove u obliku fizičkih i pravnih osoba te intenzivno radi na promjeni zakonske regulative u području zaštite na radu i zaštite od požara te uvođenju obveznog članstva u Komori. Inženjer Balantič također je član uprave Sekcije tehnologa pri Inženjerskoj komori Slovenije te ujedno ovlašteni inženjer i odgovorni projektant za elaborate-studije zaštite na radu za zahtjevne, manje zahtjevne i jednostavne objekte te odgovorni nadzornik za istu vrstu objekata (PI V-0767); inženjer i odgovorni projektant za projektiranje zaštite od požara za zahtjevne, manje zahtjevne i jednostavne objekte i odgovorni nadzornik za istu vrstu objekata (PI P 0796). Položio je stručne ispite iz zaštite na radu (opći i posebni dio) i zaštite od požara u Republici Sloveniji, kao i poseban stručni ispit iz područja zaštite od požara za voditelja tima za proizvodnju požarnog rizika u Republici Hrvatskoj.

Od 2005. godine obnaša dužnost koordinatora za sigurnost i zdravlje na radu na privremenim i pokretnim gradilištima u fazi pripreme i provedbe projekta.

Od 2006. godine je certificirani proizvođač studija o opasnosti od eksplozije Elektrotehničkog društva Slovenije.

Najnovije objave znanstvenih članaka i autorskih/koautorskih radova:

Smernica za zajem požarne vode, prijevod i uvođenje u pravni poredak Republike Slovenije, IZS MST-13-2020.

Investigation of the explosion-related and their influence on the severity of an explosion involving aluminium dust, Process Safety Process, prosinac, 2019.

Preprečevanje prašnih eksplozij aluminijevih prahov (Dust Explosion Prevention in Aluminum Powder Production), Savjetovanje o zaštiti na radu, procesu i zaštiti od požara, Portorož, svibanj, 2017.

Srebrenka Mesić, dr. med. univ. mag. medicine rada i sporta

Liječnica s višegodišnjim iskustvom na području problematike medicine rada. Predsjednica je Sekcije za ocjenu radne sposobnosti pri Hrvatskom liječničkom zboru te prva dopredsjednica Hrvatskog društva medicinskih vještaka zdravstvenog osiguranja. Koautorica je udžbenika Medicinskog fakulteta u Zagrebu “Ocjena radne sposobnosti u zdravstvenom i mirovinskom sustavu”. Član je izvršnog odbora Hrvatskog liječničkog zbora; Zdravstveno veleučilište Zagreb, nastavno zvanje predavač; Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom – vještak specijalist. Predavač je na Absence Academy. Zaposlena je u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje kao rukovoditeljica za medicinske poslove i kontrolu regionalnog ureda Zagreb.

Krešimir Rožman, dipl. prav. rođen je 1954. u Zagrebu te je stručnjak za radno pravo.

Radio je u Zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a potom kao voditelj pravnih i kadrovskih poslova, ali i kao direktor u više tvrtki, također bio je i zaposlenik sindikata. U razdoblju 2009. – 2011. bio je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, zadužen za poslove rada i mirovinskog osiguranja.

Već godinama je glavni urednik stručnog časopisa „Radno pravo“.

Osim toga, bio je vanjski član Odbora za zakonodavstvo Hrvatskog sabora, član Gospodarsko-socijalnog vijeća Republike Hrvatske, urednik rubrike „Radno pravo“ u „Informatoru“. Dok je bio državni tajnik vodio je usklađivanje zakonodavstva RH s pravnom stečevinom EU-a u poglavljima: 19. Socijalna politika i zapošljavanje i 2. Sloboda kretanja radnika. Predstavljao je Republiku Hrvatsku u svojstvu državnog tajnika na tri ministarske konferencije EU-a o radnim odnosima i zapošljavanju (Barcelona, Budimpešta, Gdanjsk) te Vladu Republike Hrvatske na Generalnom zasjedanju Međunarodne organizacija rada; ranije predsjednik Upravnog vijeća „Regos-a“ i  član Upravnog vijeća Centra za socijalnu skrb Zagreb. Sudjelovao je u pripremi velikog broja zakona iz područja radno-socijalnog zakonodavstva te javnih službi kao član radne skupine ili kao nositelj, vanjski suradnik – konzultant više tvrtki i ustanova u vezi s radnim pravom.

Autor je i koautor niza knjiga s područja radnog zakonodavstva, autor velikog broja stručnih članaka, predavač na brojnim seminarima, savjetovanjima i  konferencijama.

Voditelj je ili ekspert niza projekata, većinom financiranih sredstvima EU-a.

Marko Đurić (rođen 1990. u Zagrebu) stekao je akademski naziv magistra prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2020. godine zaposlen je kao odvjetnički vježbenik u Odvjetničkom društvu Porobija & Špoljarić d.o.o. iz Varaždina u kojem stječe iskustvo u obavljanju pravnih poslova za klijente iz sektora visoke tehnologije, financija, ali i onih klasičnih, poput proizvodnje i uslužnih djelatnosti. Odvjetničko društvo Porobija & Špoljarić d.o.o. ima više od dva desetljeća iskustva rada na izazovnim projektima pružajući najvišu razinu usluge, od privatizacije, akvizicija, analiza i mišljenja pa do vođenja najkompleksnijih sporova i procesa naplata dugovanja za najveće klijente, a ujedno je i član međunarodnog saveza neovisnih odvjetničkih društava i odjela TAG Alliance. Godine 2021. TAG Alliance objavio je članak Marka Đurića pod nazivom Want to Set up Video Surveillance in Your Home or Commercial Property? Here Is What You Have to Consider (Želite postaviti videonadzor u kući ili poslovnom objektu? Evo o čemu morate voditi računa).

Vladimira Senčar Perkov ima više od 20 godina iskustva u upravljanju organizacijom, korporativnom kulturom i ljudskim potencijalima, od čega preko 10 godina na liderskim pozicijama.  Od 2013. godine do danas vodi Ljudske potencijale INA Grupe na tržištima Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Crne Gore. U svojoj ulozi potaknula je transformaciju funkcije ljudskih potencijala prema strateškoj funkciji usmjerenoj na moderne prakse ljudskih resursa osmišljene kako bi podržale postizanje strateških poslovnih ciljeva. Vladimira je diplomirala ekonomiju na Sveučilištu u Zagrebu i executive MBA na Cotrugli Business School u Zagrebu.