Helena Koren, magistra psihologije, diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2013. godine. Na poslijediplomskom studiju stekla je zvanje OSH specijalista, sa specijalizacijom iz primijenjene psihologije i ergonomije. Zaposlena je u Službi za medicinu rada, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na mjestu voditeljice Odsjeka za prevenciju psihosocijalnih rizika. Od 2015. godine radi u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu, specifičnije u upravljanju psihosocijalnim rizicima i stresom na radnom mjestu te promocijom mentalnog zdravlja u radnom okruženju. Ima višegodišnje iskustvo u području edukacije stručnjaka zaštite na radu, radnika i poslodavaca, kao i drugih zainteresiranih strana u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radnom mjestu. Sudjelovala je na velikom broju nacionalnih i međunarodnih stručnih skupova i kongresa povezanih s područjem rada.

Maja Brlek završila je studij prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  Od 2013. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), uglavnom na poslovima provođenja prvostupanjskog i drugostupanjskog upravnog postupka. Godine 2016. položila je i pravosudni ispit. Od 2022. godine rukovoditeljica je Službe za poslove upravnog postupka u Direkciji HZZO- a, u nadležnosti koje je rješavanje drugostupanjskih upravnih predmeta povodom izjavljenih žalbi osiguranih osoba HZZO-a nezadovoljnih nemogućnošću ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (tako i prava s osnove ozljeda na radu) te prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora.

TAMARA RADOŠEVIĆ KUTIČIĆ

Doktor medicine, specijalist medicine rada i sporta, zaposlena u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kao specijalist medicine rada i sporta i voditelj Odjela za ozljede na radu Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 2002. godine. S područjem medicine rada i sporta te očuvanjem zdravlja na radnom mjestu bavi se od 2010. godine prvo kao stručni suradnik, a potom i od 2017. godine kao specijalist medicine rada i sporta u Hrvatskom zavodu za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR). Od 2019. godine HZZZSR je pripojen Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo gdje nastavlja sa stručnim radom.

Autor je nekoliko stručnih radova te je sudjelovala na brojnim stručnim skupovima i kongresima iz područja medicine rada i zaštite zdravlja na radnom mjestu te izradi stručnih smjernica.

Marinko Đ. Učur diplomirao je na Pravnom fakultetu a radni odnos započeo je 1963. godine. Radio je u državnoj službi i u gospodarstvu na svim funkcijama (od referenta do direktora SOURa i Poslovnih zajednica). Na fakultetima i sveučilišnim studijima prošao je sve „faze“ i statuse od asistenta do redovnog profesora u trajnom zvanju i zvanju znanstvenog savjetnika. Posebni interes i rezultat imao je u radnom pravu, službeničkom pravu, pravu sigurnosti i zaštite na radu, pomorskom radnom pravu i nomotehnici. Autor je brojnih udžbenika kao i brojnih priručnika iz područja radnog prava, prava zaštite na radu, ali i drugih pravnih disciplina. Nekoliko stotina stručnih i znanstvenih radova objavljeno mu je u stranim i domaćim časopisima te zbornicima iz područja zaštite na radu. Urednik je, član uredništva, Savjeta, Zbornika pravnih fakulteta, stručnih časopisa u tuzemstvu i inozemstvu. Član je pravne akademije, odbora za zakonodavstvo i odbora za rad (nekoliko mandata) u Hrvatskom saboru. Zagovara osnivanje Komore stručnjaka (savjetnika) zaštite na radu. Nakon umirovljenja aktivan je sudionik brojnih programa, pa i onih u području zaštite na radu. Umirovljen je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci.

>> Pogledaj biografiju <<

Dr. sc. Snježana Kirin, prof. struč. studija

Na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu doktorirala 2020. godine s temom doktorskog rada “Oblikovanje radnih metoda u tehnološkom procesu šivanja“.

Od 1994. do 2001. godine radi u privredi. Od 2001. godine radi na Veleučilištu u Karlovcu; Odjel Sigurnost i zaštita. Područje znanstvenog interesa joj je iz područja ergonomije i opterećenja radnika u proizvodnim procesima, metode rada u proizvodnim procesima, zaštite na radu te osobne zaštitne opreme. Do sada je u svom radu objavila dvije knjige, 20 radova u časopisima te 58 radova na domaćim i međunarodnim skupovima koji su povezani s tematikom njezinog interesa.

Maja Vaupotić Arsenić (Rijeka, 1984.), diplomirala je pravo na Sveučilištu u Rijeci, Pravnom fakultetu 2011. godine. Na Veleučilištu u Rijeci, smjer Sigurnost na radu, diplomirala je 2022. godine na temu koja obrađuje pitanje zaštite radnika prilikom obavljanja rada na daljinu. Sudjelovala je na konferencijama u području sigurnosti i zaštite na radu na temu stresa na radnom mjestu i usklađivanja obveza rada poslodavca s obveznom primjenom pravila zaštite na radu.

Dugi niz godina zaposlena je u Hrvatskoj zakladi za znanost, Odjelu za vrednovanje, na radnom mjestu Savjetnice za vrednovanje projektnih prijedloga. Poslovne prilike stvorile su potrebu daljnjeg usavršavanja u području koje je više usmjereno na projekte te je trenutno studentica sveučilišnog interdisciplinarnog specijalističkog studija Intelektualnog vlasništva na Sveučilištu u Zagrebu.

Područja interesa: radno pravo, zaštita radnika, uvjeti rada, rad od kuće, intelektualno vlasništvo.

doc. dr. sc., Ivana Todorić Laidlaw, specijalist psihijatrije, subspecijalist biologijske psihijatrije, dr. med.

Dr. Todorić Laidlaw rođena je 5. kolovoza 1981. godine. Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je 2007. godine. Doktorsku distertaciju naslova Koncentracije elemenata u tragovima u kosi osoba sa shizofrenijom obranila je 2017. godine, u sklopu postdiplomskog studija Biomedicina i zdravstvo. Zaposlena je u Klinici za psihijatriju Vrapče, aktualno u Centru za forenzičku psihijatriju RH. U svakodnevnom kliničkom radu bavi se psihofarmakoterapijskim i psihoterapijskim liječenjem pacijenata iz psihotičnog spektra, spektra neuroza kao i psihijatrijskim vještačenjima. Publikacije su povezane s navedenim područjem rada kao i za rad s osobama oboljelima od demencije.

Petra Bekavac magistra psihologije, diplomirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2021. godine. Za rad na projektu Empatija nagrađena je Rektorovom nagradom za akademsku godinu 2020/2021. Od 2022. godine zaposlena je na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u Službi za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu. Bavi se promocijom mentalnog zdravlja na radnom mjestu, istraživanjima u području mentalnog zdravlja radnika te edukacijom stručnjaka zaštite na radu, radnika i poslodavaca, kao i drugih zainteresiranih strana u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radnom mjestu.

Dr. sc. soc. Drago Pupavac zaposlen je na Veleučilištu u Rijeci na mjestu profesora visoke škole u trajnom zvanju. Uže područje njegovog znanstvenog i stručnog interesa su ljudski resursi i poslovna etika. Na preddiplomskom stručnom studiju Sigurnost na radu Veleučilišta u Rijeci nositelj je kolegija Ljudski čimbenici u sigurnosti. Znanstveni je savjetnik i docent te je na diplomskom sveučilišnom studiju Sigurnost, zdravlje na radu i radni okoliš na Metalurškom fakultetu u Sisku nositelj i kreator kolegija Ljudski resursi u sigurnosti. Autor je šest veleučilišnih udžbenika, jednog srednjoškolskog udžbenika i suautor jednog sveučilišnog udžbenika. Aktivno je sudjelovao u radu na više od 100 znanstvenih i stručnih konferencija u zemlji i inozemstvu te je objavio više od 200 znanstvenih i stručnih radova.

Renata Ecimović Nemarnik dr. med., univ. mag. med., specijalist je obiteljske medicine te medicine rada i sporta. Završila je Zdravstveno obrazovni centar i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je u ambulanti medicine rada, prometa i sporta, u Pacientu medicinskom centru u Zreču, u Sloveniji.
Stručne kvalifikacije:
Specijalizacije:
1. Specijalist obiteljske medicine
2. Specijalist medicine rada i sporta
Poslijediplomski studiji:
1. Poslijediplomski studij abdominalnog UZV
2. Poslijediplomski studij iz obiteljske medicine
3. Poslijediplomski studij iz medicine rada i sporta
Magisterij: Radni status bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalnih bolesti
Doktorski studij: 1. Doktorski studij kineziologije (doktorski rad u izradi)
Aktivna sudionica 6 internacionalnih kongresa iz medicine rada i sporta, obiteljske medicine i kineziologije, autorica stručnih i znanstvenih članaka, stručnih seminara i priručnika za projekt Biciklom do zdravlja.
Radno iskustvo:
Dom zdravlja Trešnjevka, Aristotel zdravstveni centar (Slovenija), Zdravstveni dom Brežice (Slovenija), Dom zdravlja Zagreb Zapad, Pacient medicinski center Zreče d.o.o. (Slovenija)
Upravljačka iskustva:
Liječnica reprezentacije Hrvatskog sportskog plesnog saveza, član upravnog odbora Hrvatskog sportskog plesnog saveza
Dom zdravlja Zagreb Zapad, Zagreb (član stručnog kolegija Doma zdravlja Zagreb Zapad)
Zdravstveni dom Brežice, Slovenija (član upravnog odbora ustanove)

Dinka Nakić, dr. med., spec. epidemiologije, Služba za promicanje zdravlja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Dinka Nakić, voditeljica je Odjela za koordinaciju aktivnosti promicanja i očuvanja cjeloživotnog zdravlja i IV. komponente – Zdravlje i radno mjesto unutar Nacionalnog programa Živjeti zdravo. U sklopu navedene komponente provodi se aktivnost Tvrtka prijatelj zdravlja, koja je usmjerena zaposlenicima i potiče uvođenje posebnih oznaka za radna okruženja koja zaposlenicima omogućuju usvajanje zdravih životnih navika, promiču zdravlje na radnom mjestu te iskazuju pozitivnu brigu o zdravlju djelatnika. U svome radu surađuje sa svim sudionicima u sustavu te razvija intersektorsku i multidisciplinarnu suradnju u području promicanja zdravlja na radnom mjestu. Također, sudjeluje u izradi strateških dokumenata, prijenosu stručnih znanja i mišljenja te diseminaciji aktivnosti u području promicanja zdravlja na radnom mjestu.

Marina Milaković je doktorica medicine, specijalistica medicine rada i sporta, zaposlena u Službi za medicinu rada i sporta Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. U području zaštite zdravlja radnika radi od 2016. godine u sklopu aktivnosti koje je provodio Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, a od 2019. godine i u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u području djelatnosti medicine rada i sporta. Uže područje interesa joj je očuvanje zdravlja i prevencija mišićno – koštanih poremećaja radno aktivne populacije kojim se bavi i na poslijediplomskom doktorskom studiju Kineziologije na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je nekoliko stručnih i znanstvenih publikacija objavljenim u recenziranim časopisima i zbornicima radova u području zaštite zdravlja radnika i sportaša, a svoj je rad u navedenom području predstavila i na nekoliko nacionalnih te međunarodnih stručnih i znanstvenih skupova.

Janez Fabijan

Nakon završenog studija na VTVŠ u Ljubljani, 1982. godine g. Fabijan zapošljava se u tadašnjem Gumarsko-kemijskom poduzeću Sava Kranj, kao stručnjak za zaštitu na radu. Položio je stručne ispite iz područja zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite od ionizirajućeg zračenja. Organizacijske promjene u poduzeću u kojem je bio zaposlen diktirale su provođenje poslova stručne zaštite na radu i zaštite od požara i u drugim djelatnostima kao što su trgovina, ugostiteljstvo i turizam, toplice, tekstil, komunalne i graditeljske djelatnosti. Također je položio stručni ispit za koordinatora zaštite na radu u pripremnoj fazi projekta i koordinatora zaštite na radu u fazi provedbe projekta. Od 2000. godine rukovodio je područjem sigurnosti i zdravlja na radu, zaštite od požara, zaštite okoliša, zaštite imovine u tadašnjoj Poslovnoj grupi Sava, a kasnije do kraja radne karijere u grupi Trelleborg Slovenija. Nekoliko godina bio je direktor invalidskog poduzeća Sava Medical i usluge. Godine 2000. dobili su nagradu Zaklade August Kuhar za iznimna postignuća u strukovnoj skupini u kojoj su obavljali poslove stručne zaštite. Za stručne uspjehe, stručna grupa koju je vodio zajedno sa Savatechom 2007. i Terme Radenci 2008. dobila je nacionalnu nagradu za dobru praksu u području zaštite na radu.

U rad strukovnih udruga aktivno se uključio 2000. godine kada je postao predsjednik Društva sigurnosnih inženjera Gorenjske koje je vodio 16 godina, a 2012. godine preuzeo je dužnost predsjednika Komore sigurnosnih inženjera Gorenjske.

Godine 2022. i 2023. aktivno je sudjelovao u izradi Pravilnika o osiguravanju sigurnosti i zdravlja radnika pri ručnom rukovanju teretima te je izradio Praktične smjernice za procjenu rizika od fizičkih opterećenja metodama ključnih indikatora koji su sažeti prema BAuA metodama. Dobio je posebno pravo i dopuštenje BAuA za korištenje i prenošenje slovenskoj stručnoj javnosti.

Jasna Rilović, konzultantica za ljudske resurse, već je više od 20 godina uključena u upravljanje ljudskim resursima. Nakon godina rada na vodećim pozicijama u odjelima za ljudske resurse kako u stranim tvrtkama (Renault Nissan, Abbott, ACG Worldwide) tako i domaćima (Lura Group); 2014. godine osnovala je tvrtku "Human Capital" i aktivno pomaže srednjim i malim poduzetnicima u učinkovitoj provedbi svih procesa upravljanja ljudskim resursima. Paralelno s konzultantskim radom, 2020. godine Jasna je osnovala jedinstveni program za razvoj stručnjaka za ljudske resurse nazvan "Learning by Doing". Ovaj jednogodišnji online obrazovni i mentorski program završilo je više od 150 sudionika iz zemalja Adria regije, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju i druge zemlje unutar našeg jezičnog područja.

Kao diplomirana socijalna pedagoginja, Jasna stalno unapređuje svoje znanje i posjeduje licence poput Akademije izvršnog coachinga, NLP Master Practitioner, CCU Coaching Clinic, SHL Training Academy za provođenje procjena i razvojnih centara te brojnih drugih certifikata koji joj pomažu u primjeni najmodernijih praksi upravljanja ljudskim resursima.

Milan Srna po struci je magistar znanosti, a njegove stručne reference više od 40 godina povezane su s tehničkim područjem i zaštitom na radu. Svoju karijeru gradio je korak po korak i tako stekao neprocjenjivo znanje i iskustvo. Prva radna iskustva stekao je u proizvodnji (od metalotokara do magistra znanosti), a nakon studija posvetio se projektiranju strojeva i uređaja. Više od 15 godina bio je međuopćinski i državni inspektor rada za područje teške industrije i metalurgije, ravnatelj Ureda za sigurnost i zdravlje na radu te voditelj Centra za stručne poslove zaštite pri ZVD-u. Nedavno je bio predsjednik Gospodarske komore za zaštitu na radu.

U trenutku ulaska u EU aktivno je sudjelovao u projektu "Acquis communitaire" (program za implementaciju i usklađivanje slovenskog zakonodavstva s direktivama EU-a). Tijekom tog vremena, u naše zakonodavstvo implementirano je više od 30 EU direktiva i njihovih dopuna. Vodio je radne skupine koje su pripremale propise o sigurnosti i zdravlju na radu, temeljene na Okvirnoj direktivi EU-a br. 89/391 i njegove pojedinačne direktive.

U Uredu za zaštitu na radu vodio je povjerenstvo za stručne ispite iz zaštite na radu. Bio je mentor više od 100 kandidata za polaganje stručnog ispita iz zaštite na radu (pismeni zadatak za stručni ispit).

Dobitnik nagrada i priznanja:

• Nagrada August Kuhar za izuzetna postignuća u zaštiti na radu za 2008. godinu
• Nagrada August Kuhar za životno djelo u zaštiti na radu 2020. godine
• Priznanje za uspješan rad na 10. međunarodnoj konferenciji o zaštiti na radu u regiji Alpe-Jadran kojom je obilježena dvadesetogodišnjica kontinuirane suradnje ključnih sudionika u području sigurnosti i zdravlja na radu iz Hrvatske, Austrije i Slovenije; Opatija, lipanj 2023.