Radionica „Nova EU Uredba o sigurnosti strojeva“ , obuhvatiit će sadržaj i obveze koje proizlaze iz  Europske uredba (EU) 2023/1230 Europskog parlamenta i Vijeća,koja će  zamijeniti  direktivu o strojevima (2006/42/EC). Cilj ove Uredbe je osigurati da proizvodi obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe koji su stavljeni na tržište ispunjavaju zahtjeve kojima se omogućuje visoka razina zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi.

Novom uredbom uspostavit će se pravni okvir za stavljanje sigurnih strojeva na tržište Unije i obuhvatiti novi rizici povezani s tehnologijom u nastajanju. Uredbom se također jamči pravna sigurnost jer se pojašnjava njezino područje primjene. Uredba stupa na snagu 14. siječnja 2027. uz određene prijelazne odredbe koje se primjenjuju tijekom 2023. i 2024.godine.Važno je naglasiti da je Uredba EU o strojevima u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, pa će na radionici sudionici biti upoznati sa svim važnim detaljima ovog važnog EU akta.

Radionica „Egzoskeleti i sustavi asistencije“, koji podržavaju fizički zahtjevne poslove olakšavanjem manipulacije teretom i poboljšanjem ergonomije na radnom mjestu. Ovi se sustavi mogu koristiti u malim i velikim poduzećima na raznim radnim mjestima. Danas imamo egzoskelete prilagođene svakom dijelu tijela i specifičnim zadacima na radnom mjestu. Na radionici će biti predstavljeni i drugi sustavi asistencije koji se danas koriste na radnim mjestima od strane zaposlenika.

Radionica „Roboti i umjetna inteligencija“, primjenjuju se u mnogim industrijama automatizacijom rutinskih zadataka, povećanjem učinkovitosti procesa te pružanjem podrške u područjima kao što su proizvodnja, logistika, medicina i dr. Roboti vođeni umjetnom inteligencijom mogu učiti iz podataka i kontinuirano poboljšavati svoju izvedbu, čime se proširuju njihova primjena i preciznost. Istovremeno, njihova upotreba otvara pitanja etike, zaštite podataka i promjena na radnim mjestima. Nova normativno I zakonska regulativa mijenja izvedbu aplikacija robota. Na radionici će u središtu biti trendovi i aktualnosti iz ovog važnog  područja,koje utječe na sigurnost i zdravlje radnika.

Prvi puta u sklopu proširenog programa Konferencije, održat će se otvoreni Forum  kao  stručni skup na kojem nazočni sudionici imaju priliku slobodno raspravljati o aktualnim temama, iznositi ideje, osobne stavove i iskustava, postavljati pitanja i predlagati rješenja uz konstruktivni dijalog.

Forum je jedinstveno mjesto na kojem možete slobodno komentirati i profesionalno se povezati s kolegicama i kolegama koji djeluju u području sigurnosti i zdravlja na radu.

Forum na jednom mjestu okuplja sve zainteresirane kako bi otvoreno i ravnopravno sudjelovali u raspravi o pitanjima važnim za sigurnost i zdravlje na radu: struka i njezin profesionalni i materijalni status (kako ga unaprijediti); zakoni i propisi (jasnoća, provedivost, praznine); način postupanja u određenim situacijama (kako, zašto, kada); suradnja ključnih sudionika (unutar tvrtke i ustanove, eksterna suradnja) i sva druga pitanja bez ograničenja.

U sklopu sadržaja Foruma razgovarat će se i o nekoliko drugih tema:

• „Poteškoće za stručne sudionike u radu s radnicima migrantima u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu“, o čemu će govoriti Helena Koren, mag. psihologije, voditeljica Odsjeka za upravljanje psihosocijalnim rizicima, Službe za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
• „Posljedice izostanka organizacije i provedbe mjera zaštite na radu za odgovorne osobe“, i
• „Primjeri  iz prakse drugostupanjskog upravnog postupka koji su povezani s područjem zaštite na radu“, uvod u raspravu otvoriti će Goran Beroš, dipl. ing. stroj., Državni inspektorat, Služba za nadzor zaštite na radu na radilištima i u rizičnim djelatnostima.

• „Novosti u propisima“. U Hrvatskom društvu za medicinu rada u tijeku su aktivnosti na pripremi aktualnih novih pravilnika: o pružanju prve pomoći na radu; posebnim uvjetima rada i vremenu koje je specijalist medicine rada dužan provoditi kod poslodavca s kojim ima ugovor o pružanju usluga.
• „U Fokusu - tvoj izbor teme iz područja sigurnosti i zdravlja na radu“.

U fokusu, u samom središtu pozornosti, bit će i teme po slobodnom izboru sudionika, što znači da i Vi osobno možete učiniti da nešto što smatrate bitnim bude tema  Foruma.

Stručnjaci zaštite na radu trebaju biti predvodnici promjena i poticanja učinkovitih aktivnosti u području sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu.

Stavovi stručnjaka zaštite na radu trebaju se slušati i biti uvažavani. Fokus kao otvoreni dio Foruma mjesto je i prilika za slobodan nastup i osobni  izbor teme. Predstavite se u 10 minuta i do 20 slajdova. Što Vam je bitno u zaštiti na radu u praksi? Što Vas „žulja“? S kojim se problemima susrećete? Vaš nastup prilika je da istaknete Vaš rad koji je pomogao poboljšati sigurnost i zdravlje na vašim radnim mjestima. Pomognite na taj način i drugima. Prikažite sigurnosnu intervenciju, raspravite dilemu u praksi, predstavite ključne nalaze nekog istraživanja ili novu ideju. Prijave zainteresiranih za aktivno sudjelovanje u ovom dijelu programa Foruma primaju se do 15.10.2024. putem e-adrese: sigurnost@zirs.hr.

Otvorite na forumu u Fokusu važna pitanja na koja tražite i očekujete odgovore; od sadržaja propisa, radno-pravnog statusa struke, usporedbe plaća i materijalnog vrednovanja rada i učinka stručnjaka ZNR, organiziranja i zastupanja struke, načina i odgovarajućeg modela vrednovanja stalnog stručnog usavršavanja stručnjaka ZNR i dr.

Činjenica je da se Zakonom o zaštiti na radu, kao i podzakonskim propisima ne mogu u cjelosti i sveobuhvatno regulirati brojna specifična pitanja sigurnosti i zdravlja radnika koja se pojavljuju u pojedinoj radnoj okolini. Zato je logično, opravdano i potrebno kolektivnim ugovorima i internim aktima regulirati posebna i specifična pitanja zaštite na radu, polazeći od činjenice da svaka djelatnost i radna okolina imaju posebnosti. Pored toga, tim autonomnim aktima moguće je ali i preporučljivo propisati višu razinu mjera sigurnosti od minimalno propisanih zakonom i podzakonskim aktima, što često u praksi izostaje.

Sadržaj kolektivnog ugovora ili pravilnika determiniran je djelatnošću poslodavca, organizacijom rada, sistematizacijom radnih mjesta, dobnom i spolnom strukturom zaposlenih, sredstvima i opremom, opasnostima i štetnostima u radnom okolišu te brojnim drugim okolnostima.

U sklopu radionice detaljno će se prezentirati sadržaj koji je moguće implementirati u kolektivni ugovor ili Pravilnik i na takav način regulirati specifična pitanja prevencije, sigurnosti i zaštite zdravlja radnika u radnoj okolini.

Voditelji radionice su prof. dr. sc. Marinko Učur, predavač na studijima iz područja prava, sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, stalni suradnik znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“, autor te koautor knjiga i priručnika i Cvetan Kovač, bacc. ing. sec., bacc. ing. traff., stručni suradnik za korporativnu sigurnost, Hrvatska pošta d.d.

Upućivanje radnika na ocjenu radne sposobnosti - Kako postupati i moguća rješenja - Tamara Radošević Kutičić, dr. med., spec med. rada i sporta, voditeljica Odjela za ozljede na radu, Služba za medicinu rada i sporta, prevenciju invalidnosti i psihosocijalne rizike na radnom mjestu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Važeći propisi iz područja radne i zdravstvene sposobnosti za rad

Upućivanje radnika na liječnički pregled

Opća zdravstvena sposobnost radnika

Posebna zdravstvena sposobnost radnika

Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti radnika

Preventivni pregledi u medicini rada (prethodni, periodički, kontrolni, izvanredni)

Smanjenje radne sposobnosti

Postupak za ocjenu radne sposobnosti radnika

Vrste ocjena zdravstvene sposobnosti radnika u medicini rada

Kada se ocjenjuje privremena zdravstvena nesposobnost za rad

Kada se ocjenjuje trajna zdravstvena nesposobnost za rad

Zahtjevi za vještačenje radne sposobnosti

Postupak vještačenja radne sposobnosti/nesposobnosti i vrste ocjena

Uloga izabranog doktora opće/obiteljske medicine

Upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti - Što je smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost

Upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti - Što je djelomični gubitak radne sposobnosti

Upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti - Što je potpuni gubitak radne sposobnosti

Upućivanje radnika na procjenu radne sposobnosti - Što je neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti

Osiguranje odgovarajućih poslova radniku smanjene radne sposobnosti - zakonska obveza poslodavca da u suradnji s nadležnim specijalistom medicine rada radniku ponudi drugo odgovarajuće radno mjesto u skladu s njegovom zdravstvenom sposobnošću

Nadležnost za ocjenu jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući, odnosno u skladu sa sposobnostima radnika

Mogućnost i okolnosti za otkazavanje ugovora o radu uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća

Utvrđivanje i priznavanje ozljede na radu (u skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (N.N., br. 80/13., 137/13. i 98/19.), Zakona o općem upravnom postupku (N.N., br. 47/09. i 110/21.), Zakona o radu (N.N., br. 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.), Zakona o zaštiti na radu (N.N., br. 71/14., 118/14., 154/14., 94/18. i 96/18.) i Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti (N.N., br. 75/14. do 2/22.). - Maja Brlek, dipl. iur., voditeljica Službe za poslove upravnog postupka, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

Pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu

Podnošenje prijave o ozljedi na radu

Prijava o ozljedi na radu

Prilozi kod ozljede na radu koja se dogodila u obavljanju poslova povezanih s poslovanjem obveznika podnošenja prijave

Prilozi kod ozljede koja je posljedica prometne nesreće

Prilozi kod ozljede čija je posljedica smrt ozlijeđene osobe

Prilozi kod ozljede povezane s procesom rada na izdvojenom mjestu rada

Obveznici podnošenja prijave i e-prijava

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu

Rok podnošenja prijave o ozljedi na radu

Vođenje postupka i donošenje rješenja o ozljedi na radu.

Razlozi nepriznavanja ozljeda na radu - primjeri iz prakse (npr. kao ozljede na radu ne priznaju se kronične bolesti, urođena ili stečena zdravstvena stanja i slična koja mogu uzrokovati ozljedu ili smrt na radnom mjestu; redoviti put od mjesta stanovanja do mjesta rada i obrnuto u prosječnom vremenu trajanja tog puta,...)

Što je viša sila i u kojim situacijama kod ozljeda na radu

Rješenje u slučaju nepriznavanja ozljede, odnosno bolesti kao ozljede na radu

Prvostupanjsko rješenje, drugostupanjsko rješenje, upravni spor

Obavijest o priznatoj ozljedi na radu - podnositelju prijave i osiguranoj osobi, izabranom doktora opće/obiteljske medicine te nadležnom doktoru specijalistu medicine rada.

Sigurnosne ugroze, postupci i mjere samozaštitnog ponašanja u radnoj sredini - Ivan Čulo, dipl. ing. sig., Ministarstvo financija

Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu i Nacionalni dan zaštite na radu 2024. / Ulaganje u sigurnost i zdravlje na radu - manji troškovi, veća produktivnost - mr. sig. Vitomir Begović, urednik Znanstveno-stručnog časopisa „Sigurnost“

Svake godine, 28. travnja, Međunarodna organizacija rada obilježava Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu, fokusirajući se na aktualnu temu povezanu sa sigurnošću i zdravljem na radu. Ove godine tema će biti usmjerena na istraživanje utjecaja klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu.

Klimatske promjene i njihovi različiti učinci predstavljaju izazov za čovječanstvo i svijet rada. Klimatske promjene uzrokuju sve veću izloženost toplini i UV zrakama, nove zarazne bolesti, nove alergene i toksine itd. Postoje novi rizici na radnim mjestima koji zahtijevaju donošenje odgovarajućih mjera za osiguranje sigurnog i zdravog rada.

Dana 28. travnja obilježava se i Nacionalni dan zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, koji je proglasio Hrvatski sabor 1. lipnja 2007. godine.

I ovaj dan prilika je ukazati na probleme koji zahtijevaju rješenja. Područje rada, sigurnosti i zdravlja na radu posebno je osjetljivo jer se radi o temeljnim radnim i ljudskim pravima. Vrijeme je za snažno promicanje visokih standarda sigurnosti i zdravlja na radu u Hrvatskoj.

„Vision Zero“ – globalna strategija za radni svijet bez smrtnih i teških nesreća te bolesti povezanih s radom

Vizija Zero je vizija svijeta bez nezgoda na radu i bolesti povezanih s radom. Najvažniji prioritet je sprečavanje smrtnih i teških ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Sedam zlatnih pravila čine osnovu uspješne globalne strategije prevencije koja se fokusira na kulturu vodstva, rad usmjeren na ljude i društveni dijalog. Vision Zero temelji se na tri stupa "Sigurnost - Zdravlje - Dobrobit" i provodi propise u jednostavne, razumljive i primjenjive mjere.

Milijuni ozljeda, bolesti i smrtnih slučajeva događaju se na radnim mjestima diljem svijeta svake godine. Nedostatak kontrole rizika u fazi projektiranja, nedostatak održavanja, nedostatak obuke i nepravilna uporaba strojeva česti su uzroci smrtnih slučajeva, amputacija, ozljeda pri rukovanju, prignječenja, opeklina i prijeloma prstiju, šaka i ruku. Neodgovarajući uvjeti rada uzrokuju  profesionalne  i druge bolesti radne populacije. Ali sve te ozljede i bolesti mogu se spriječiti uspješnom implementacijom Vizije Zero.

Nacionalna kultura sigurnosti i zdravlja na radu je ona, u kojoj se pravo na sigurno i zdravo radno okruženje poštuje na svim razinama, gdje vlade, poslodavci i radnici aktivno sudjeluju u osiguravanju sigurnog i zdravog radnog okruženja kroz sustav definiranih prava, odgovornosti i dužnosti, i gdje je najviši prioritet načelo prevencije.

Cjeloživotno učenje, motivacija i stimulacija: temelj prevencije, sigurnosti i zdravlja na radu/Dodjela priznanja/plakete SAFETY EDUCATION (sigurnosno obrazovanje) za 2023. godinu - Željko Sven Bukovski, dipl. ing. el., ravnatelj ZIRS Učilište - Ustanova za obrazovanje odraslih

Cilj dodjele priznanja SAFETY EDUCATION je poticati i motivirati polaznike na kontinuiranu i širu izobrazbu te stručno usavršavanje koje će pridonijeti realizaciji njihovih potencijala u području sigurnosti i zdravlja na radu te pridonijeti dobrobiti tvrtke, organizacije i društvene zajednice. Model vrednovanja nije samo mjerenje znanja ocjenama. Nužno je vrednovati i samosvijest potrebe za kontinuiranim učenjem, na čijoj osnovi nositelji/obrazovni suradnici kao organizatori vrednuju širinu interesa i zalaganje pojedinaca, pri čemu svaki polaznik programa i sam postaje dodatno motiviran vrednovatelj.

Dodatni trud, odricanje i napor polaznika ZIRS Učilište i časopis „Sigurnost“ nagrađuju  dodjelom posebnog priznanja onim pojedincima koji u kalendarskoj godini sudjelovanjem u pojedinim programima izobrazbe i usavršavanja te drugim aktivnostima ostvare odgovarajući broj bodova. Onima koji su u 2023. godini ispunili uvjete dodijelit će se priznanja u sklopu programa obilježavanja 28. travnja – Svjetskog dana sigurnosti i zdravlja na radu te Nacionalnog dana zaštite na radu.

Na ovaj način uvažava se širina interesa, zalaganje i uloženi trud u kontinuiranu osobnu izobrazbu i stručno usavršavanje, podizanje razine znanja, vještina i kompetencija u području sigurnosti i  zdravlja na radu tijekom svake kalendarske godine.