01/611-98-71
Ulica grada Vukovara 68
Zagreb

Zapisnik

ZAPISNIK S OKRUGLOG STOLA

Tema: Stanje zaštite na radu u Republici Hrvatskoj od donošenja novog zakona do danas

Mjesto održavanja: 8.12.2016. Zagrebački velesajam

Početak: 14.15

Prisutni predstavnici ministarstva, zavoda, poslodavaca, sindikata i stručnjaci za zaštitu na radu:

  1. Silvano Hrelja, član Saborskog odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo
  2. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata
  3. Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u
  4. Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (MRMS)
  5. mr. sig. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu
  6. Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Inspektorat rada, MRMS
  7. Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu
  8. Mile Žunić, dipl. ing., tehnički direktor ZIRS-a
  9. moderator: Željko Sven Bukovski, dipl. ing. el., predsjednik Uprave ZIRS-a
  10. Admira Ribičić, dipl. iur., pravna savjetnica HUP-a.

 

Moderator: Željko Sven Bukovski, dipl. ing. el., predsjednik Uprave ZIRS-a otvorio je okrugli stol i pozdravio prisutne. Pozvao je g. Silvana Hrelju da objasni proceduru donošenja zakona.

Silvano Hrelja, član Saborskog odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo izjavio je da je kod donošenja zakona potrebno lobirati kod nadležnih osoba u nadležnim ministarstvima. Gleda se opći, društveni i javni interes. Godine 2002. donesen je zakon koji je dugo egzistirao i sada je temelj današnjeg Zakona o zaštiti radu. Taj zakon je dugovječan, čini 90 % današnjeg Zakona o zaštiti radu i imao je opravdane korekcije. Istaknuto je da danas inspektori nemaju dominantnu ulogu kažnjavanja, već savjetodavnu.

Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Inspektorat rada, MRMS, osvrnuo se na temu prezentacije inspekcijskog kažnjavanja. Prema novom zakonu imamo 24 odredbe koje su prekršajno sankcionirane, dok smo u starom zakonu imali 86 odredbi.

Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u naveo je da su prekršaji smanjeni 50 % i ujednačena je praksa na cijelom teritoriju RH. Treba štititi zaštitu zdravlja radnika, ali i izbjegavati američki model koji vodi do suludih tužbi. Nemamo puno prigovora s terena gdje inspektori karikiraju članke. Mogu se koristiti sredstva nadzora koja se primjenjuju u kasnijim sporovima. Postoji problem velikih parafiskalnih nameta. Preko 50 % sredstava za ozljede na radu ne znamo gdje se troše. Otvoreno pitanje: Kada radnik ne koristi zaštitna sredstva, kako ga udaljite s posla? Kako pravdati sate izostanka s posla?

Željko Sven Bukovski postavio je pitanje: Kakav je stav sindikata o Zakonu o zaštiti na radu?

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata istaknuo je ogorčenost sindikata na prijedloge vlade koji su danas pušteni u medije. Vlada predlaže 5 % povećanje minimalne bruto plaće sa 3.120,00 kn na 3.276,00 kn. Satnica povjerenika radnika ZNR smanjena je sa 6 sati na 3 sata. U nekim tvrtkama još nisu provedeni izbori za povjerenike radnika za ZNR. Postoji problem stresa  kojem je danas izložen velik broj radnika u zemlji i svijetu i kojem se bez obzira na sve ne pridaje velika pozornost. Od 2003. godine snažno je porastao broj radnika koji rade na određeno vrijeme. Rad na određeno vrijeme uzrokuje stres jer radnik koji ima ugovor na neodređeno ne mora brinuti hoće li mu poslodavac sljedeći mjesec produljiti ugovor. Radnici na posao dolaze bolesni, rade prekovremeno što se u većini slučajeva ne evidentira i zbog svega dolazi do situacija da je takav radnik podložniji  ozljedama na radu. Postoji cijeli niz novih poslova u svijetu i RH s kojima se susrećemo, a to su poslovi kod kuće i  poslovi preko interneta gdje se poslodavac i radnik ne susretnu. Pri tome ne znamo gdje su ti radnici i u kojim uvjetima su odrađivali posao. Zakon o zaštiti na radu bi se trebao pozabaviti ovim poslovima.

Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u naveo je problem menadžerskih ugovora koje je teško raskinuti i problem plaćanja bolovanja. Javna nabava sklapa ugovore na godinu dana, a navedeni ugovori utječu na sklapanje pojedinih ugovora o radu.

Admira Ribičić, dipl. iur., pravna savjetnica HUP-a koja je bila član radne skupine kod izrade Zakona o zaštiti na radu objasnila je da direktiva štiti povjerenika radnika kod obavljanja tih poslova i povjerenik radnika ulazi u najzaštićeniju skupinu zaposlenika i ne može mu se otkazati ugovor o radu.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata javio se za repliku i izjavio da sindikati traže neposredno biranje kao jedini uvjet kad bi se kolektivni ugovor odnosio jedino na njihove članove. Kolektivni ugovor automatski se proširuje na sve zaposlene kod tog poslodavca, a ne samo na članove sindikata.

Željko Sven Bukovski naveo je da se u tvrtkama gdje je sindikat ne može izbjeći imenovanje radničkog povjerenika.

Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu izjavio je da je rješenje povjerenika   u starom zakonu bilo bolje. Pitanje procjene rizika - potrebno je napraviti reviziju. Uveden je stres u ZNR. Naveden je primjer Austrije koja to sustavno provodi.

Silvano Hrelja, član Saborskog odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo prisjetio se 2002. godine kad je bila jedinstvenija sindikalna strana i uspjeli su u zakon ugraditi povoljnije uvjete za povjerenika. Te godine drugačije je izgledao i svijet industrije i rada. Bitno je ZNR provoditi na mjestu rada i periodički obilaziti mjesto rada. Naveden je primjer sindikata energetike, kemije i nemetala gdje se za svaki dio koji se želi urediti sklapa poseban kolektivni ugovor. Može se pregovarati i o kolektivnom ugovoru ZNR. Mogu se posebno dogovoriti sati za rad povjerenika, ali to mora imati smisla, biti argumentirano i korisno za radnike, poslodavce i za ukupno funkcioniranje poduzeća.

Željko Sven Bukovski uputio je upit načelniku u ministarstvu da prokomentira svoje stajalište jer ministarstvo izrađuje prijedlog zakona.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS-a  izjavio je da je dobro što u zakonu imamo reguliranu problematiku stresa. Očekuje se pravilnik od ministarstva zdravstva kojim bi se trebala regulirati pitanja stresa. Krajnji cilj inspekcije ne bi trebale biti sankcije. Postavio je pitanje: Djeluje li HUP dovoljno proaktivno sa svoje strane? Procjenama rizika više se koriste inspektori nego poslodavci za upravljanje rizicima. Svjestan je straha od gubitka radnog mjesta u manjim tvrkama, ali ima dojam da angažman povjerenika u većim sustavima nije u dovoljnoj mjeri.

Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Inspektorat rada, MRMS izjavio je da je prema godišnjem planu Inspektorata rada središnji ured odredio da se rade dodatni ciljani nadzori o pitanju odredbi zakona o procjeni rizika i upravljanja ZNR. Te dvije odredbe zakona su i prekršajno sankcionirane. Ako inspektor utvrdi da primjerice neka tvrtka nije napravila procjenu rizika za jedno radno mjesto,  mora postupiti prekršajno prema tom poslodavcu. Područni ured ne može samostalno odlučiti koju vrstu nadzora će odraditi. Poslodavac mora zadovoljiti sve uvjete rada propisane zakonom bilo da se radi o stalnom mjestu rada, povremenom mjestu rada, privremenom mjestu rada ili izdvojenom mjestu rada. Na svim tim mjestima radnik mora obavljati poslove u skladu sa zakonom i poslodavac mu je dužan osigurati sve uvjete koji su mu propisani zakonom. Nadzor obavlja Inspektorat rada. Za ulazak u stanove - rad kod kuće uglavnom se ulazi po prijavama i dojavama.

Fran Marović - tajnik Udruge za promicanje zaštite izjavo je da se nije namjeravao uključivati u raspravu, ali želi spomenuti da Direktiva 89/391/EEZ ističe da se prilikom donošenja propisa treba uvažavati specifičnost malih i srednjih poduzeća. Poslodavci i sindikati trebaju se dogovarati i država treba nadzirati provedbu. Vezano za zakon koji je na snazi, ne možemo vratiti zakon iz 1996., ali postoji Nacionalno vijeće koje prati stanje ZNR i propise. Prošle su dvije godine i nema razloga da se ne otvori jedna tematska rasprava o tome. Vezano za kaznene odredbe pozdravlja rješenja koja su išla prema smanjenju sankcija. Ključno je da radnik bude osposobljen za rad na siguran način, za poslove s posebnim uvjetima rada i da strojevi i uređaji budu u ispravnom stanju i pregledani u propisanim rokovima.

Željko Sven Bukovski pozvao je da se navedu realni problemi iz prakse.

Davor Ivčić - stručnjak ZNR i ZOP postavio je pitanje tko ne može biti stručnjak ZNR? Kako stručnjak ZNR i ZOP može biti povjerenik, stručnjak zaštite za otpad, neposredni ovlaštenik poslodavca, ovlašteni inženjer gradilišta?

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS-a pokušao je dati okviran odgovor. To zadire u sferu organizacije poslodavca, a na poslodavcu je da organizira rad. Poslodavac ne bi trebao opteretiti stručnjaka ZNR drugim poslovima.

Davor Ivčić izjavio je da ne postoji inspekcijski nadzor odrađuje li stručnjak ZNR i ZOP druge poslove i predlaže da se to treba staviti u zakon ili dati naputak za provođenje.

Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu donekle se složio i izjavio da bi se trebalo razgovarati o neovisnosti stručnjaka i drugim poslovima koje stručnjak radi. U manjim firmama do 50 zaposlenih nemoguće je da stručnjak ZNR radi samo te poslove, a u tvrtkama do 200 je upitno. Pojam neovisnosti je pretjeran i trebalo bi ga redefinirati. U prvoj izmjeni zakona treba definirati tu neovisnost.

            Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS-a nadopunio je g. Telebeca. Poslodavac je odgovoran za provedbu i on odgovara prekršajno. Moramo stvoriti mehanizme da poslodavac sam vidi koliko taj rad pridonosi da ga netko sutra ne prozove za njegovu odgovornost.

Antonio Jaić, Zavod za unapređivanje ZNR pozdravio je sve prisutne i istaknuo da moramo biti svjesni da nam dolaze nove tehnologije i novi rizici. Poslodavci još ne shvaćaju da je zaštita na radu dobit, a ne gubitak. Inspektorat rada još ne shvaća da je savjetodavno jače od represivnog. Sindikati moraju shvatiti da je zaštita zdravlja radnika primarni interes. Ne govorimo o medicini rada koja treba biti zajedno sa stručnjacima ZNR kao jedna sinergija. Pozvao je ravnatelja da kaže informacije o djelovanju Zavoda.

Petar Lovrić kratko je replicirao i naveo da svi prisutni u dvorani imaju nešto iz Kine. Hrvatski poduzetnik je opterećen s milijardu nameta, a u dućanima gledamo samo cijenu za robu koja je proizvedena u Bangladešu. Suludi Zakon o računovodstvu definirao je obveznu reviziju malim poduzetnicima. Pohvala sindikatima u pregovorima na izmjenama zakona, pa kasnije u samom zakonu da se može konzumirati probni rad. GSV se ne sastaje po dvije godine, a nekad se sjedilo skoro u uredu premijera i novinari su čekali informacije s rasprava. Svi smo odgovorni kao kupci na tržištu. Naveden je primjer mesa. Trošak poslovanja treba se ugraditi u cijenu, a ne samo gledati najnižu cijenu.

Ivo Tkalec iz Rijeke, zaposlen u području obrazovanja, naveo je situaciju u školi. Škola do 50 zaposlenika bi trebala imati jednog stručnjaka ZNR, a škola sa 211 zaposlenih i 1400 učenika nema stručnjaka ZNR. Na upit Ministarstvu koliko sati profesor treba raditi kao stručnjak ZNR (50 zaposlenih) nije došao odgovor. Telefonski su dobili odgovor da su škole ustanove s malim rizicima i da nema potrebe za tim. Obratili su se Ministarstvu rada i nisu dobili odgovor. Osobno je poslan zahtjev Državnom inspektoratu u 3. mjesecu, još nije došao odgovor.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS-a nije dobio e-mail s navedenim upitom. Škole ako imaju više od 50 zaposlenika moraju imati stručnjaka ZNR 1. stupnja. Trebalo bi poslati jedan generalni dopis prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Nema novih zapošljavanja i treba zadužiti  nekoga za obavljanje tih poslova.

Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Inspektorat rada, MRMS nadovezao se na prethodnu temu i izrazio čuđenje što kolege nisu reagirale na spomenuti dopis iz 3. mjeseca. Možda je došlo do greške u komunikaciji. Utvrđeno je da je spomenuti dopis poslan u Petračićevu 4 u Zagreb, a ne u Rijeku.

Nenad Flajnik, stručnjak ZNR i ZOP postavio je pitanje o ispitivanju radne opreme (strojeva i uređaja) od ovlaštenih tvrtki. Naveden je primjer minimalnih cijena ispod kojih se ne može ići u svrhu sprečavanja nelojalne konkurencije. Vatrogasni aparati se servisiraju za 20,00-25,00 kn po aparatu. Stomatološka i liječnička komora su izdale minimalne cijene ispod kojih se ne može ići.

Mr. sig. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu izjavio je da Zavod nastoji biti drugačiji od drugih i biti na korist svojih korisnika i unapređivati područje koje obuhvaćaju. Otvoreni su za suradnju sa svim ključnim dionicima. Razdoblje primjene zakona je dvije godine, a prema podacima Eurostata EU28, gdje se iskazuju podaci o ozljedama na radu na 100.000, Hrvatska je u zlatnoj sredini. Ovom kampanjom želi se ići prema nižem. Kod manje ozljeda imamo veću produktivnost, konkurentnost. Višestruki su pozitivni učinci koji se mogu postići na ovom području. Postoji puno prostora za djelovanje i rad u svim segmentima. Zakon je odredio minimum, a nije ograničio višu razinu. Svatko može zakon prilagoditi svojim uvjetima i rizicima. Treba napraviti sinergiju u javnom i zdravstvenom sustavu. S edukacijom treba krenuti od djece u najranijoj životnoj dobi. Hrvatska je rekorder u broju umirovljenika koji nisu doživjeli punu starosnu mirovinu. Najbolja situacija je u tvrtkama koje su u stranom vlasništvu u Hrvatskoj. Škole su tražile da se izuzmu iz zakona o ZNR. Dogovorene su dvije edukacije u Zagrebu i Dubrovniku. Ljudima su dane stručne upute. Pozvan je g. Ivo Tkalec da se obrati Zavodu kako bi riješili problem za koji je postavio pitanje Inspektoratu. Naveden je primjer ozljeda u administraciji i kod čišćenja prostora. Pitanja ZNR treba što više promovirati u javnosti. Najavljen postupak licenciranja stručnjaka ZNR. Potrebna stalna stručna usavršavanja. Potruditi se da inspekcija ima što manje posla.

Mario Vrdoljak, Konzum naveo je primjer gdje jedan inspektor rada utvrdi da je procjena rizika dobra, a drugi inspektor da nije. Konzum traži mišljenje Ministarstva vezano za rad na viličaru i dobio je odgovor da se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, a Lidl dobiva suprotan odgovor.

Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Inspektorat rada, MRMS odgovara i opisuje proceduru postupanja inspektora u inspekcijskom nadzoru. Poslodavac može ne platiti kaznu koju mu je  inspektor izrekao, već može pričekati Prekršajni sud koji će donijeti rješenje o tom predmetu.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS-a nadovezao se da je Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada star 30 godina, dosta općenit i ne razrađuje specifične detalje. Predlaže g. Vrdoljaku da mu dostavi navedena saznanja.

Mile Žunić, dipl. ing., tehnički direktor ZIRS-a odgovorio je na pitanje školi sa 50 zaposlenika. Dovoljno je 20 sati mjesečno za obavljanje poslova ZNR. Što se tiče procjene rizika inspekcija ima puno mogućnosti za kažnjavanje, trebalo bi prvo napraviti zapisnik i opomenu, a tek nakon toga kazniti. Reviziju procjene rizika trebalo bi raditi svake tri godine.

Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Inspektorat rada, MRMS naveo je da u Zakonu o zaštiti na radu piše ako inspektor utvrdi u nadzoru da procjena rizika nije izrađena ili ne odgovara postojećem stanju i nije dostupna radnicima, nema druge mogućnost nego kažnjavanje. Inspektor nema druge mogućnosti i nema pravo procjenjivati.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS-a spomenuo je rješenje iz 1996. u Inspektoratu rada gdje se nudi mogućnost da je prekršaj učinjen prvi put, ali postavlja se pitanje tko će voditi evidencije o tome koliko puta je netko napravio prekršaj. Inspektorat bi morao u tom slučaju imati jedan središnji sustav. Treba osmisliti cijeli jedan sustav na razini Nacionalnog vijeća.

Igor Hlebnik, Narodne novine izjavio je da se ne slaže da su strane kompanije ispred nas. Vezano za procjenu rizika smatra da se za sva radna mjesta ne mogu predvidjeti sve opasnosti. Prema članku 70. Zakona o zaštiti na radu vezano za izbor povjerenika poslodavci koji zapošljavaju preko 20 ljudi mogu izabrati povjerenika ZNR. Poslodavac nije u obvezi. Kako inspekcija gleda na to?

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata objasnio je da ako nema zainteresiranih među radnicima, poslodavac nije taj koji će tjerati radnike da se organiziraju i izaberu povjerenika. Ako radnici imaju interes, poslodavac je dužan organizirati provođenje cijelog sustava.

Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Inspektorat rada, MRMS izjavio je da inspekcija u svojim nadzorima može samo savjetovati poslodavcima da omogući izbor povjerenika radnicima. Ako povjerenik postoji i poslodavac ga onemogućava u radu, tada inspekcija ima zakonsku obvezu da takvog poslodavca prekršajno kazni.

Mr. sig. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu najavio je u 3. mjesecu izbore za radnička vijeća. Na tim izborima mogu se provesti i izbori povjerenika.

Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu  objasnio je sudionicima da ne donose zaključke u vezi s ozljedom na radu na osnovi poluinformacija i bez sudske presude.

Željko Sven Bukovski naveo je časopis Sigurnost i pozvao sudionike da nas kontaktiraju o svim pitanjima koje se mogu postaviti Ministarstvu i objaviti u časopisu i putem interneta. Predlaže da se sljedeću godinu bavimo novim temama.

Mario Vrdoljak postavlja pitanje kako sankcionirati ovlaštene osobe koje nisu pravilno izradile procjenu rizika?

Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb, Inspektorat rada, MRMS odgovara: Ako je ovlaštena osoba izradila procjenu rizika za poslodavca koja ne odgovara stvarnom stanju, ne priznaje se ta procjena rizika, smatra se da je nemaju. Kažnjava se tvrtka koja je ovlaštena za izradu procjene rizika, g. Begović se obavještava i odlučuje o daljnjim postupcima, uzima ovlaštenje ili sl.

Željko Sven Bukovski istaknuo je nedorečenost Pravilnika o izradi procjene rizika. Predlaže da se pravilnik unaprijedi i navodi primjer zemalja u regiji.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS-a navodi da se procjena rizika izrađuje kako bi se udovoljilo inspekciji. To je dokument koji služi poslodavcima koji nisu zainteresirani da ga iščitavaju kako treba.

            Željko Sven Bukovski naveo je primjer stranih kompanija i njihove suradnje s osiguravajućim društvima. Motivirajući faktor za unapređenje zaštite na radu su osiguravajuća društva svojom politikom premija osiguranja.

Završetak: 16.15

Zapisničar:

Nataša Gašparec