01/611-98-71
prodaja@zirs.hr
Ulica grada Vukovara 68
Zagreb

Zapisnik s panel diskusije

Zapisnik s panel - diskusije 2018.

Mjesto održavanja: 6.12.2018. Hotel Aristos

Prisutni predstavnici ministarstva, zavoda, poslodavaca, sindikata i stručnjaci za zaštitu na radu:
1. Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (MRMS)
2. Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za zaštitu na radu MRMS-a
3. Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu
4. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. rada i sporta, ravnateljica HZZZSR-a
5. Nenad Puljić, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za nadzor u području zaštite na radu, MRMS, Inspektorat rada
6. Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a
7. mr. sig. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu
8. Zlatica Štulić, dipl. iur., predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske
9. Mirko Habijanac, dipl. ing. građ., predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva, predsjednik Uprave Radnik d.d., Križevci
10. Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb
11. mr. sig. Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, nadzor, ovlaštenja i analize ZUZNR-a

Tema: Izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu i donošenje podzakonskih akata

Panel-diskusija 11,00 – 12,00          

Moderator: Željko Sven Bukovski, dipl. ing. el., predsjednik Uprave ZIRS-a otvorio je panel-diskusiju i pozdravio prisutne. Postavio je sljedeća pitanja:

  • Na koji su način socijalni partneri bili uključeni u izmjene Zakona?

Zlatica Štulić, dipl. iur., predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (komentar): Do 1. čitanja bilo je socijalnog dijaloga, a poslije 2. čitanja ne. Nismo zadovoljni izmjenama jer nisu napravljene uštede. U sektoru trgovine stalno ima novih izazova i postoji stres zbog odlazaka radnika iz Hrvatske.

Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a: Tijekom 1. čitanja bili smo uključeni u rad, ali nakon 2. čitanja ne. Socijalni dijalog nije bio dobar. Nisu uvažili primjedbu da se treba proširiti Nacionalno vijeće za zaštitu na radu u koje bi trebala ući medicina rada.

  • Je li ima poboljšanja? U kojem će Sektoru djelovati g. Begović?

Josipa Klišanin, načelnica Sektora za rad i zaštitu na radu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (MRMS): To će pokazati vrijeme. Na tome se radi i Zavod se ne ukida. Pripajanjem MRMS-u utvrdit će djelokrug poslova.

  • Kako će Zavod funkcionirati pri MRMS-u i koji su prijedlozi za poboljšanje?
  1. sig. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu: Ako nemate viziju, nema razvoja. Bitno je nastaviti kontinuitet poslovanja. Negativna percepcija stvorena je donošenjem Zakona o zaštiti na radu. Poslodavci su shvatili da se zaštita na radu ukida. Zalagat ćemo se za proširenje Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu. Struka u tome mora biti prisutna.

Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu (komentar): Posebno sam se zalagao za povećanje članova Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu i uključivanje medicine rada, ali to nije moglo proći zbog štednje. U tome bi trebalo poštovati struku, a ne zanemarivati njezinu važnost.

Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a (komentar): Nismo uopće zadovoljni Zakonom. Vlada uopće nije pitala Nacionalno vijeća za zaštitu na radu prilikom donošenja prijedloga Zakona. Potrebno je saslušati struku, predstavnike sindikata i radnika.

  • Pojašnjenje pojma ozljede na radu. Što se smatra ozljedom na radu?

Nenad Puljić, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora, MRMS: Inspekcija se trudila prilikom donošenja Zakona da odredbe budu usklađene s radom Inspektorata. Izmjene se očituju u napuštanju pojma "teške ozljede" koji je zamijenjen događajem ozljede na mjestu rada. Događaji koji se smatraju ozljedom na radu utvrđeni su Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, a u koje ulaze i ozljede nastale na putu pri dolasku ili odlasku s posla. Takve događaje nije potrebno dojavljivati tijelu inspekcije rada jer je izrijekom istaknuto da je poslodavac obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o ozljedama nastalim u prostoriji ili na prostoru kojem poslodavac obavlja rad. Potrebno je prihvatiti pojmove "skupa" ili "manje skupa" ozljeda umjesto "teška" i "laka" ozljeda.

  • Što je s donošenjem 4 pravilnika za pružanje prve pomoći, poslove s posebnim uvjetima rada, statodinamičke i psihofiziološke napore i o najmanjem broju sati na mjestu rada specijalista medicine rada? Pripremaju li se krucijalne promjene?
  1. sc. Marija Bubaš, dr. med. rada i sporta, ravnateljica HZZZSR-a: Ovdje nedostaje Ministarstvo zdravstva i ne bih se usudila ovo komentirati.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za zaštitu na radu MRMS-a (komentar): Ministarstvo zdravstva je nadležno za njihovo donošenje. Svjesni smo da nedostaju ti propisi. Upućivali smo inicijative da se donesu. Ministarstvo zdravstva nema dovoljno stručnjaka.

  1. sc. Marija Bubaš, dr. med. rada i sporta, ravnateljica HZZZSR-a (komentar): Potrebno je poštovati stare pravilnike. Pravilnici su napisani. Ne mogu utjecati na njihovo donošenje kao ravnateljica Zavoda.

Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu (komentar): Nitko se nije očitovao na prijedlog Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada. Za veliki niz poslova potrebna je stručna osposobljenost. MRMS se nije očitovalo o potrebi osposobljenosti radnika.

Pitanja sudionika Stručnog skupa:

Kako se prijavljuju ozljede koje se dogode na službenom putu radnika?

Zašto velik broj škola nema zaposlenih stručnjaka zaštite na radu?

Kako se osposobljavaju strani radnici?

Kada se u procjeni rizika poslovi kategoriziraju kao poslovi s velikim rizicima?

 

Nenad Puljić, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora, MRMS: Za očevid je nadležna prometna policija i ne treba se obavijestiti inspekcija.

Nije točno da u školama nema zaposlenih stručnjaka zaštite na radu. Škole nisu prioritet u provođenju nadzora jer ima malo zaposlenih u Inspektoratu rada. Ne treba čekati inspektore, već to treba riješiti prije.

  1. sig. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu (komentar): Državna uprava nije učinkovita i postoje teškoće u komunikaciji. Trebalo bi svim ravnateljima škola uputiti dopis o zapošljavanju stručnjaka zaštite na radu.

Nenad Puljić, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora, MRMS: Osposobljavanje za rad na siguran način provodi se na osnovi procjene rizika koje se izvodi na mjestu rada. Prateća literatura treba se prevesti na jezik stranih radnika. Ako se radi o poslovima s posebnim uvjetima rada, strani radnici trebaju se osposobiti u RH. Isprave o stručnom osposobljavanju stranih radnika trebaju se nostrificirati u RH.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za zaštitu na radu MRMS-a: Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi s velikim rizicima.

Teme: Vizija nula nesreća – visoki standardi kulture sigurnosti s primjerima iz prakse

Zaštita na radu na gradilištima – hrvatska i europska iskustva sigurnosti

Panel-diskusija 16,00 – 17,30

Gdje smo danas u zaštiti na radu na gradilištima i što se tiče radnika?

Mirko Habijanac, dipl. ing. građ., predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva: Situacija je takva kakvu smo prognozirali. Radnici odlaze iz Hrvatske zbog minimalnih plaća, a javna administracija buja. Kolektivnim ugovorima trebala bi se zajamčiti minimalna plaća. Graditeljstvo je važna gospodarska grana na kojoj bi se gospodarstvo trebalo temeljiti. Nama slijedi urušavanje cjelokupnog sustava. Troškove zaštite na radu trebalo bi uključiti prilikom projektiranja jer bi to omogućilo povećanje plaća.

Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb: Za mali broj radnika propisan je način rada. Od ukupnog broja smrtnih ozljeda u 2018. godini (22), skele i ljestve su bile izvor u 7 slučajeva. Prekršajno kažnjavanje nije dobro posloženo i to treba mijenjati. Nisam za preveliko kažnjavanje, ali mora biti omogućeno u nekim slučajevima. Npr. na gradilištu izričemo upravne mjere, a kod frizera novčanu kaznu. Ne trebaju se uvoditi nove odredbe nego postojeće treba posložiti.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za zaštitu na radu MRMS-a: Nameće se zaključak kakvo je stanje sa skelama. Trebalo bi uvesti prekršajnu odredbu zbog neispravnog sredstva rada.

Mirko Habijanac, dipl. ing. građ., predsjednik Udruge poslodavaca graditeljstva: Vjerujemo da će budući Državni inspektorat to popraviti. Samo kvalificirani radnici mogu postavljati i montirati skele. Objedinjavanje inspektorata će uvesti red u nesređeno stanje na gradilištima. Država nije stavila građevinarstvo na prvo mjesto u pokretanju gospodarstva. Potrebno je podići minimalnu plaću na 6.000,00 kn i obvezno kontrolirati plaće prema kolektivnim ugovorima.

Zapisnik s panel - diskusije 2017.

Tema: Izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu u skladu s EU direktivama i Akcijskim planom Vlade RH

            Mjesto održavanja: 7.12.2017. Hotel Aristos

            Prisutni predstavnici ministarstva, zavoda, poslodavaca, sindikata i stručnjaci za zaštitu na radu:

  1. Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (MRMS)
  2. Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a
  3. Boris Antunović, mag. ing. el., koordinacija tvrtki za ZNR HUP-a
  4. mr. sig. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu
  5. Zlatica Štulić, dipl. iur., predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske
  6. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata
  7. Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb Inspektorata rada, MRMS
  8. Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu
  9. moderator: Željko Sven Bukovski, dipl. ing. el., predsjednik Uprave ZIRS-a

             

Moderator: Željko Sven Bukovski, dipl. ing. el., predsjednik Uprave ZIRS-a otvorio je panel-diskusiju i pozdravio prisutne. Postavio je sljedeća pitanja:

  • Gdje smo danas s obzirom na druge zemlje? (pitanje za g. Jeru Gašperova)
  • Je li smisao zakona pogođen da pogoduje državi? Jesu li kazne dobro postavljene?

(pitanje za HUP – gđu Admiru Ribičić, komentar: Željko Bukovski da se HUP aktivno uključio)

 

  • Kakva su vaša iskustva u segmentu trgovine? Kakva su vaša iskustva u pogledu ZNR? (pitanje za gđu Zlaticu Štulić)
  • Je li sindikat primijetio kroz svoje analize da dolazi do opuštanja poslodavaca i nepoštovanja zakona?

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata: Najprije se daje opomena poslodavcu te se iz tog razloga poslodavac opustio. Zbog nepoštovanja propisa može doći do ozljeda na radu. Mi smo otvaranjem prostora za naknadno kažnjavanje otvorili prostor za ozljede.

Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a (komentar): Smatram da nismo različiti od Austrijanaca što se tiče ZNR.

Zlatica Štulić, dipl. iur., predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (komentar): Dajem primjer kada je radnik zatečen alkoholiziran prilikom teške ozljede, pri čemu je dobio izvanredan otkaz.

Boris Antunović, mag. ing. el., koordinacija tvrtki za ZNR HUP-a (komentar): Ako Inspektorat utvrdi da poslodavac dobro ne provodi ZNR, prijedlog je da ga se uputi na edukaciju zavodu ZNR. Također kazna ne bi trebala biti za sve ista.

  • Je li bolje da se proširi kazneni dijapazon pa da Inspektorat utvrdi je li riječ o sustavnom kršenju zakona ZNR ili propustu?
  1. sig. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu: Kulturu sigurnosti na radu moramo početi primjenjivati od najranije dobi. Dobra ZNR ima učinak na gospodarstvo. Moramo početi pregovarati o promjeni plaćanja doprinosa ZNR. Zalažem se da se poslodavcima daju olakšice (porezne) ako uvode rješenja (alate) koji štite zdravlje radnika.
  • Postoji li u ovom trenu dobra suradnja socijalnih partnera?
  1. sig. Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu: Treba raditi na tome. Preko noći se ništa ne mijenja.
  • Funkcionira li nam temeljni sustav dobro? Kako napraviti kvalitetni sustav da ZNR dobro funkcionira?

Krešimir Telebec, prof. psih., predsjednik Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu: Izmjene zakona išle su u smjeru Akcijskog plana. Zakon neće biti izmijenjen kako su predlagali članovi radne skupine. Predlagat ćemo da se nastavi s izmjenama zakona. Nadamo se da će ministarstvo prihvatiti da ponovno otvori raspravu o izmjenama i dopunama zakona.

Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a (komentar): Nisam zadovoljna s rješenjima koja se nude u Ministarstvu. Slažem se da se poslodavce treba nagrađivati ako dobro provode ZNR.

Boris Antunović, mag. ing. el., koordinacija tvrtki za ZNR HUP-a (komentar): Ideja velikih kazni da su kazne veće od ulaganja u novu opremu da bi se tvrtku potaknulo da provodi ZNR.

  • Kako se štedi od strane poslodavaca na svemu tako i na ZNR. Koji je vaš komentar na to?

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata: Poslodavci štede na opremi pa su posljedice nastanak ozljeda. Treba pojačati edukacije i kažnjavanje.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS (komentar): Treba napraviti izračun koliko je u nekoj branši bilo ozljeda na radu.

  • Treba li prije upozoriti ili kažnjavati ?

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS: U Hrvatskoj imamo 2 zavoda koji se bave ZNR. Oni bi trebali postupati u slučaju nepravilnosti ZNR.

Zlatica Štulić, dipl. iur., predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske (komentar): ZNR mora promicati zdravlje. Treba raditi na prevenciji stresa. Mislim da je načelo zaštite zdravlja u ZNR važno, ali se smatra troškom. Tu bi trebalo napraviti analizu da se vidi što je  uzrok bolovanja.

  • Je li problem nastao kada smo 2014. godine promijenili zakon? Bi li bilo bolje da smo samo unaprijedili postojeći zakon? (pitanje za sve prisutne stručnjake ZNR)
  1. sig. Zlatko Perić, stručnjak ZNR, stručni vještak ZNR u Rijeci postavlja pitanje: Poslodavci ne znaju tko je odgovoran za primjenu ZNR. Je li moguće zakonskim aktom definirati tko je odgovoran?

Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a: Zakon je jasan. Poslodavac je odgovoran u svakom trenutku.

Boris Antunović, mag. ing. el., koordinacija tvrtki za ZNR HUP-a (komentar): Poslodavci i stručnjaci ZNR trebat će u budućnosti manje gledati na kazne, a više će se gledati terećenja iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.

11) Vera Janeš, stručnjak ZNR, ZTC, Velika Gorica postavlja pitanje: Nije bilo govora o položaju stručnjaka ZNR. Ne vodi se računa o dovoljnom broju zaposlenih u tvrtki i stručnjacima ZNR dodaje se još zaštita od požara i zaštita okoliša. Trebalo bi definirati što se smije sve raditi.

  1. sig. Muhidin Omerdić, voditelj Službe za zaštitu na radu, nadzor, ovlaštenja i analize Zavoda za unapređivanje ZNR: Koji god zakon se donese uvijek će netko tražiti nedostatke. Problematična u RH je forma. Ovlaštenici, stručnjaci ZNR - sve je postavljeno samo tek toliko da poslodavci nešto znaju o tome. Potrebno je liječiti mjesto rada i educirati poslodavce.

12) Milan Đuić, stručnjak ZNR (550 zaposlenih): U slučaju teške ozljede na radu ne zna se točno u novom zakonu što je teška ozljeda na radu? Ili nek' se definira što je teška ozljeda na radu ili nek' se vrati na stari sustav!!!

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS: Zadaća stručnjaka je da nije važno je li ozljeda teška ili laka nego da ne dođe do propusta. Obveza sankcioniranja nije jasno definirana. Ni mi nismo sigurni koja je definicija teške i lake ozljede.

Admira Ribičić, dipl. iur., direktorica Odjela za zakonodavstvo i pravne poslove HUP-a (komentar): Poslali smo prijedlog da se nađemo s Inspektoratom i medicinom rada i da se definiraju ta pitanja.

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS (komentar): Medicina rada to ne može definirati.

Kostenović (komentar): Prije je bila odlična definicija teške ozljede na radu, a prema novom tko ima 100 ozljeda, imat će 100 odbora ZNR.

Krešimir Kaćunko, dipl. ing. stroj., voditelj Službe za nadzor zaštite na radu PU Zagreb Inspektorata rada, MRMS (komentar): Uvijek je bio problem neriješenog pitanja ozljede na radu. Ako se mala ozljeda pretvori u veliku, inspektor mora napisati da ozljeda nije prijavljena na vrijeme. Tako kaže zakon i mi smo prisiljeni tako postupati.

  • Pilj, Čistoća Split, stručnjak ZNR: Prije je medicina rada određivala koliko traje bolovanje za pojedinu ozljedu na radu. Može li se medicina rada uključiti i ponovno to definirati?
  • Ladislav Đoja, HEP ODS: Kako jedan inspektor koji je završio kemijski ili tekstilni fakultet može utvrditi štetnosti negdje gdje bi ih trebao odrediti neki elektrotehničar?

Jere Gašperov, dipl. ing. stroj., načelnik Sektora za zaštitu na radu i upravne poslove MRMS: Svaki nadzor na okolnosti procjene rizika obavlja se na mjestu rada i procjenjuje se prema pravilniku jesu li opasnosti, štetnosti i napori obuhvaćeni. Inspektor ne treba biti doktor znanosti da bi to utvrdio.

  • Ivan Oreć, URIHO: Zašto se ne bi prijavljivale sve ozljede na radu, i teške i lake? Neka se napravi aplikacija da se prijavi sve.

Željko Sven Bukovski, dipl. ing. el., predsjednik Uprave ZIRS-a: U tom slučaju gubi se smisao kontrole kod teških ozljeda. Inspektori će se pretvoriti u referente koji samo bilježe prijave.

Prijavite se na skup!
01/611-98-12
Ulica grada Vukovara 68, 10001 Zagreb
prodaja@zirs.hr
01/611-98-71